Žene marširaju zbog nasilja, za jednakost i prava
Na Osmomartovskom maršu, koji će se održati u subotu u nekoliko gradova u BiH, građanke i aktivistkinje će ukazati, između ostalog, na potrebu zaštite žena od nasilja, ravnopravnost kod zapošljavanja, te poštovanja njihovih zagarantovanih prava.
Organizatori ističu da je 8. mart prilika da podsjetimo koliko je važno da žene imaju priliku da žive slobodno i bez nasilja.
Osim u Banjaluci i Sarajevu, Osmomartovski marš je najavljen u Tuzli i Mostaru.
U Banjaluci će Osmomartovski marš krenuti u 12 časova od Narodnog pozorišta Republike Srpske do Trga Krajine, a ritmom bubnjeva će ih pratiti Baba Djex Tribe.
Kako kaže za „Nezavisne“ Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije „Udružene žene“, njihov cilj je da ukažu na potrebu zaštite žena od nasilja, unapređenja zakonskog okvira i vraćanja zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u procedure donošenja.
„Takođe, da ukažemo na dostojanstven rad i socijalnu sigurnost – jednaka plata za jednak rad, bez diskriminacije žena pri zapošljavanju, te političku ravnopravnost i pravo da žene budu jednako uključene – više žena na mjestima odlučivanja, jačanje političke participacije i eliminaciju svih oblika političkog nasilja nad ženama“, rekla je Ivićeva.
Delila Hasanbegović Vukas, članica Organizacionog odbora Osmomartovskog marša u Sarajevu, za „Nezavisne“ ističe da je fokus na radničkim pravima, prvenstveno žena-radnica, koje su svakako u nepovoljnijem položaju u ovoj oblasti.
„Kroz slogan ‘Hoću da živim od svog rada’ tematiziramo brojne načine izrabljivanja radnica u različitim sferama i djelatnostima. Ne možemo reći da su prava žena u oblasti rada zadovoljavajuća. Naprotiv, krše se svakodnevno. Neki od problema su prekovremeni rad koji nije plaćen ili nije dovoljno plaćen, nepotizam i korupcija u zapošljavanju i na radnom mjestu te nesigurnost na radnom mjestu, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, nemogućnost napredovanja na poslu, manjak adaptabilnosti na realnosti života žene, mobing, niske ili nedovoljne plate, raskid ugovora tokom trudnoće ili nakon porođaja, diskriminacija pri zapošljavanju i u toku rada. Žene više rade u kući, pri čemu taj rad nije prepoznat niti valoriziran“, naglašava Hasanbegović Vukasova.
Kako navodi, žene koje izlaze na ulice i traže pristup zagarantovanim pravima su velika snaga i jako je važno da na taj način traže vidljivost problema i njihovo rješavanje, a da pri tome imaju širu podršku društva.
„S druge strane, ‘ustati’ moramo i uz pomoć drugih sredstava, tj. pravne borbe, političkog zagovaranja i kroz sistem. Prije svega toga, moramo definisati sve izazove i nedostatke u BiH, a neophodno je da sve obespravljene doživimo kroz njihova iskustva, koja su i naša“, kazala je ona.
Dodala je da su marševi i štrajkovi žena počeli krajem 19. vijeka, i to jer su one bile nezadovoljne lošim uslovima rada.
„I Jugoslavija ima dugu istoriju ženske borbe u tom smislu. Što se tiče BiH u sadašnjem trenutku, proteste i marševe imamo u više gradova, ali uvijek je otvoren prostor za masovnije, artikulisanije, konkretnije i jasnije izražavanje stava i zahtjeva, pogotovo u klimi nazadovanja u polju ljudskih prava i ravnopravnosti. Nadamo se da ćemo i ovim maršem učiniti korak naprijed“, zaključuje Hasanbegović Vukasova.
(Nezavisne novine) Foto: Beta
