Ova sredstva je osigurala Vlada FBiH iz federalnog budžeta i ona su isplaćena na osnovu potpisanog sporazuma s vlasnicima o naknadi i prenosu vlasništva za pomenute nekretnine.
Od ukupnog broja vlasnika zemlje na javni poziv se prijavilo nešto više od polovine, a do dogovora i isplate došlo je u 32 posto slučajeva i uglavnom se radi o nekretninama koje su usaglašene katastarski i gruntovno.
Za one parcele gdje postoje određene imovinsko-pravne nejasnoće u narednom periodu resorna služba grada Bihaća provešće postupke usaglašavanja.
– Ono što je bitno napomenuti jeste da je novac osiguran od strane Vlade FBiH za nastavak procesa eksproprijacije i da će sa zaokruženjem ovog dijela faze eksproprijacije aerodrom imati površinu oko 520.000 kvadratnih metara, što je dovoljno da se izgradi sva potrebna infrastruktura, a ostatak zemljišta od 160.000 kvadrata služiće kao zaštitni pojas sukladno prvoj fazi aeronautičke studije – naveli su iz pomenutog preduzeća.
Inače, provođenje eksproprijacije je uslov za izdavanje urbanističke i građevinske dozvole, kako bi mogli započeti građevinski radovi. U pitanju je složen projekat, pa bi se parcijalno realizirali poletno-sletna pista, zgrada terminala i ostali sadržaji. Za realizaciju prve faze projekta Vlada FBiH osigurala je 17,5 miliona eura, a do sada je utrošeno oko devet miliona, s tim da je ostatak novca na raspolaganju”, potvrdili su u JP “Aerodrom Bihać”. Prema njihovim riječima, sve se odvija u tri faze, s tim da je prva, koja podrazumijeva pripremu dokumentacije, pripremne radove i eksproprijaciju zemljišta, najzahtjevnija.
Do sada je okončano oko 60 posto posla u prvoj fazi, druga je faza izgradnje i ona bi trebala trajati od 24 do 30 mjeseci, dok je treći korak certificiranje i licenciranje projekta, što bi moglo potrajati nekoliko mjeseci. Još jedan posao koji predstoji u budućnosti jeste izmjena zakonskih propisa na nivou države, kako bi ovaj aerodrom bio uvršten na listu operatora u vazdušnom putničkom saobraćaju, te bi se na njega primjenjivali zakonski propisi koji regulišu ovu oblast. Ovom dinamikom, kako se procjenjuje, ukoliko ne bude nepredviđenih poteškoća, te ako budu osigurana neophodna finansijska sredstva, aerodrom bi mogao biti u funkciji za četiri do pet godina.
Većina dosadašnjih aktivnosti u proteklim godinama finansirana je sredstvima Vlade FBiH, a očekuje se nastavak finansijske podrške i u budućem periodu, s obzirom na to da je vrijednost cjelokupne investicije procijenjena na oko 130 miliona maraka.
U proteklim godinama izgrađena je testna dionica aerodromske piste, provedena su sva potrebna tehnička ispitivanja, obavljeno prikupljanje dokumentacije i djelimična eksproprijacija zemljišta, te izgrađen pristupni put ovom lokalitetu. Cijeli projekat ima veliku važnost kada se radi o komunikacijskom povezivanju Unsko-sanskog kantona s ostatkom zemlje i svijeta, ali i značajan ekonomski aspekt, jer može biti motor razvoja Bihaća i cijelog Unsko-sanskog kantona.
