„Više od 1.600 prijava neželjenih djelovanja lijekova“

Na adresu Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (ALM BiH) tokom protekle četiri godine pristigle su ukupno 1.662 prijave sumnji na neželjena djelovanja lijekova, a najviše ih se odnosilo na vakcine protiv kovida-19 i na lijekove koji se koriste za tretman malignih oboljenja – antineoplastici.

Kako su iz pomenute agencije istakli za „Nezavisne novine“, 2020. godine pristiglo je 89 prijava, godinu kasnije 807, dok su 2022. godine zaprimljene 543 prijave. Lani je, prema njihovim podacima, broj prijava iznosio 223.

„Tokom 2021. i 2022. godine najveći broj prijava odnosio se na vakcine koje su korištene za pasivnu imunizaciju stanovništva u borbi protiv bolesti pandemijskih razmjera kovid-19“, istakli su iz ALM BiH za „Nezavisne novine“.

Kako su dodali, najveći broj prijava neželjenih djelovanja odnosio se na lijekove koji se koriste za tretman malignih oboljenja – antineoplastici.

„Lijekovi iz navedene grupe su najčešće citostatici koji nemaju u dovoljnoj mjeri selektivno dejstvo zbog čega oštećuju ne samo maligne ćelije, već i zdrave“, navode oni.

Takođe, prema podacima Agencije, u posmatranom periodu prijavljivana su u najvećem procentu očekivana neželjena dejstva, odnosno neželjena dejstva koja su poznata odranije i koja su opisana u uputstvu za pacijenta i u rezimeu karakteristika lijeka.

„Najčešće prijavljene neželjene reakcije su blage i prolazne: utrikarija, osip, mučnina, dijareja, abdominalni bol…“, kazali su iz Agencije.

Magdalina Janković, magistar farmacije, sertifikovani savjetnik za nemliječnu ishranu beba i djece i osnivač i autor sadržaja na Instagram stranici „babypharm_“, u razgovoru za „Nezavisne novine“ ističe da je od izuzetnog značaja prijavljivanje svih neželjenih dejstava lijekova, jer se lijekovi i dalje prate nakon dobijene dozvole za stavljanje u promet.

„Veoma je značajno da imamo veliki uzorak pacijenata i zato ne treba zapostaviti ni najmanje neželjeno dejstvo. Takođe, neka neželjena dejstva mogu da se ispolje tek nakon dugotrajne upotrebe, što nije moguće prilikom ispitivanja koja se rade prije stavljanja u promet. Podaci o rijetkim ozbiljnim neželjenim dejstvima, toksičnim efektima hronične terapije, primjeni lijeka u posebnim kategorijama bolesnika, na primjer kod djece, starijih ili trudnica, ili o interakcijama sa drugim lijekovima, često su nepotpuni ili nisu uopšte dostupni“, objašnjava Jankovićeva za „Nezavisne novine“.

Ona dodaje da pacijenti neželjena dejstva mogu da prijave kod svog ljekara ili farmaceuta, koji su dužni da ispune formulare i pošalju ih na uvid Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH ili samostalno da pronađu obrazac na veb-stranici Agencije za lijekove i medicinska sredstava BiH koji će da popune i pošalju.

Takođe, Jankovićeva dodaje da se i neželjena dejstva razlikuju u zavisnosti od lijeka.

„Među najčešćim i najblažim su svakako glavobolja, vrtoglavica, zujanje u ušima, malaksalost, mučnina, dijareja, bol u stomaku, kožni osipi, suhi kašalj…“, navodi ona.

Iz banjalučkog Doma zdravlja za „Nezavisne novine“ ističu da su proizvođači lijekova, zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici obavezni Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH prijaviti svaku sumnju na neželjeno djelovanje lijeka.

„Po prijemu prijave neželjenog događaja u vezi sa primjenom lijeka Agencija kontaktira podnosioca prijave i traži neophodne podatke o lijeku  ukoliko nisu navedeni na prijavi“, objašnjavaju iz Doma zdravlja Banjaluka.

Kako navode, Agencija podstiče zdravstvene radnike da prijavljuju neželjeno djelovanje lijekova, neželjene događaje vezane za primjenu lijekova ili sumnju na njih, obavještava javnost.

(Nezavisne) Foto: Ilustracija/Le figaro