Veći uvoz: Kriva hidrologija, a ne loše upravljanje?
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja avgusta uvezena je električna energija u vrijednosti od 447,071 miliona KM, dok je istovremeno lani stigla struja „teška“ 138,309 miliona maraka.
Najviše električne energije ove godine uvezeno je iz Hrvatske i to u vrijednosti od 210,311 miliona maraka. Slijedi Slovenija, odakle je stigla struja vrijedna 71,934 miliona KM, te iz Srbije u vrijednosti 53,798 miliona KM.
Generalni direktor „Elektroprivrede Republike Srpske“ Luka Petrović izjavio je za „Glas“ da je ove godine proizvodnja električne energije iz hidroelektrana smanjena i do 50 odsto zbog izuzetno loše hidrologije, što je direktno uticalo na rast nabavne cijene struje.
– Nedostajuću hidroenergiju moramo nadoknaditi kupovinom na tržištu, što je znatno skuplje. Slična situacija bila je i 2024. godine, ali smo tada imali stabilan rad termoelektrana, dok je ove godine zbog njihove nestabilnosti i loše hidrologije uvoz bio još veći, a samim tim i nabavna cijena električne energije – istakao je Petrović.
On je dodao da „Elektroprivreda“ inače nastoji da struju prefakturiše po nabavnim cijenama, ali da je ove godine to bilo nemoguće, pa je preduzeće ostvarilo negativan rezultat.
– Računica je jednostavna, prosječna cijena po kojoj električnu energiju prodajemo građanima iznosi 39,7 evra po megavat-času, a privredi 75 evra. Nabavna cijena na tržištu je viša od toga, što znači da prodajemo jeftinije nego što kupujemo – naveo je Petrović.
Prema njegovim riječima, postoje dva načina da se taj disbalans umanji, a to su smanjivanje ulaznih cijena električne energije ili povećanje cijene za krajnje korisnike.
– Ipak, mi to nismo činili ni prošle, ni ove godine, već smo se okrenuli kreditnim aranžmanima u nadi da će hidrološka situacija biti povoljnija, kako ne bismo troškove prebacivali na građane – naglasio je on.
Kao jedino trajno rješenje Petrović vidi u izgradnji novih izvora iz obnovljivih energija.
– U toku su obimni radovi na hidroelektranama „Dabar“ i „Bistrica“, a spremna su i tri projekta iz oblasti solarne energije za koja se očekuje zatvaranje finansijskih konstrukcija. Samo tako možemo obezbijediti jeftine megavat-časove i dugoročno očuvati najpovoljniju cijenu za potrošače – poručio je Petrović.
On je dodao da je problem visokih nabavnih cijena u termoelektranama posljedica zastarjele tehnologije i nedovoljnih ulaganja, dok hidroelektrane i dalje proizvode jeftiniju struju.
– Stanje pratimo iz mjeseca u mjesec, a na osnovu zahtjeva distributivnih preduzeća sagledaćemo situaciju i za ovu i narednu godinu – istakao je Petrović.
OBNOVLjIVE ENERGIJE
Podaci UIO BiH za osam mjeseci:
UVOZ Vrijednost ( u KM)
2025. 447.071.150
2024. 138.309.616
IZVOZ Vrijednost ( u KM)
2025. 583.527.195
2024. 403.591.687
IZVOZ
Podaci UIO pokazuju da je BiH za osam mjeseci ove godine izvezla električnu energiju u vrijednosti od 583,5 miliona KM, što je znatno više nego u istom periodu lani kada je izvoz iznosio 403,6 miliona maraka. Najveći dio izvozne struje otišao je u Srbiju, u vrijednosti od 183,8 miliona KM, dok je u Hrvatsku prodato struje u vrijednosti od 157,1 miliona KM, a u Crnu Goru 89,4 miliona KM.
(Glas Srpske) Foto: BN ilustracija
