Rak–rana: Na sudski epilog čeka 300.000 predmeta

Rak–rana: Na sudski epilog čeka 300.000 predmeta

Pravosuđe u BiH uveliko kaska za zemljama Evrospke unije. Predmeti se gomilaju iz godine u godinu, pa tako na sudski epilog čeka više od 300.000 predmeta.

Pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini su zatrpane predmetima. Pokazuje to izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, krovne pravosudne institucije. Posljednjeg dana prošle godine čak 305.731 predmeta čekalo je svoj epilog. Postavlja se pitanje zašto je pravda u BiH prespora? Razloga za to je više. Nosioci pravosudnih funkcija smatraju da u pravosuđu nedostaje radnika i da su konkursne procedure zakomplikovane.

„Mi u Bijeljini imamo manjak 5 tužilaca, a mislim da su 2-3 sudije manjak. Jednostavno nema dovoljan broj ljudi koji to rade i ne samo to, i administrativnog osoblja je na minimumu“, kaže Zoran Perić, advokat

Najviše su zatrpani opštinski i osnovni sudovi.

“Sud BiH je na kraju prošle godine imao 2.447 neriješenih predmeta, Vrhovni sud Federacije BiH 1.296, a Vrhovni sud Republike Srpske 2.103.”, precizirali su iz VSTS-a BiH.

Jedan od problema je i to što sudije i tužioci, pogotovo pred kraj kalendarske godine, rješavaju samo manje predmete, kako bi popravili statistiku za godinu na izmaku, smatraju u Transparensiju.

„Treba imati u vidu da bi sudije i tužioci pogotovo postupajuće sudije mogle da selektuju predmete i da rade bolje u trenutku kad zaprime predmete odnosno u toj početnoj fazi, a ne da se čeka kraj godine da se jedni predmeti rješavaju drugi ostavljaju i da se prenose, ne samo iz godine u godinu već po nekoliko godina zaredom“, kaže Damjan Ožegović iz Transparensi internešnela.

Među neriješenim predmetima su najčešće oni teži za rješavanje, ali i za one jednostavnije čeka se u prosjeku 5 godina, dok optužnica za visoki kriminala i korupciju gotovo da i nema.

„Mi trenutno imamo situaciju da u Federaciji i na niovu BiH imamo procesuiranje korupcije na najvišem nivou od tužilaca do glavnih ljudi Federacije dok toga nema u Republici Srpskoj. Vi procjenite da li korupcije nema u Republici Srpskoj ili se ne procesuiraju iz nekih drugih razloga“, navodi Perić.

Procjene Tranasparensija svrstavaju BiH na drugo mjesto najlošijih zemalja u Evropi po stanju u korupciji. Da li su političari u BiH imuni na istrage, pitaju se javnost i stručnjaci te ističu da se teško i sjetiti skorašnjih predmeta visoke korupcije na čijem su udaru bile “krupne ribe”.

„Kad premijer u Republici Srpskoj bude osuđen na 6 mjeseci zatvora mi ćemo napravti civilizacijski i institucionalni iskorak kao u Hrvatskoj. Vidimo tamo njihov premijer nedavno kažu da je unaprijeđen u bibliotekara da je postao u zatvoru bibliotekar dobio je kaznu 15-ak godina zbog kriminala koji je smiješan. To kod nas opštinski načelnik ukrade zbog čega je Snader u Hrvatskoj osuđen na 15-6 godina“, kaže Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Kažu da je pravda spora ali dostižna, međutim najteže je onima koji je traže. Sudeći po statistikama u BiH je mnogi neće uskoro dočekati.

(BN) Foto: Jugmedia

CATEGORIES
Share This