Pobuna s ulice prešla u Parlament FBiH

Pobuna s ulice prešla u Parlament FBiH

Na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH našle su se čak četiri deklaracije političkih partija u vezi sa eventualnim nametanjem Izbornog zakona s tim da su poslanici zatražili i da im se Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, obrati i pojasni svoje namjere.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsad Zaimović izvijestio je poslanike da je dobio odgovor iz OHR-a da Šmit zbog obaveza ne može doći na sjednicu, ali da je izrazio spremnost na saradnju u nekoj drugoj prilici.

Istovremeno, protesti Bošnjaka, koje podržavaju i bošnjačke političke partije, završeni su danas i ako je suditi po najavama, biće nastavljeni i sutra, jer, kako ističu u svim partijama, ono što namjerava Šmit je nedopustivo i neće proći.

Kada je riječ o deklaracijama, prvo su poslanici Kluba HDZ BiH – HNS predložili da se na dnevni red sjednice uvrsti “Deklaracija o provedbi Ustava BiH, Ustava FBiH, međunarodnih sporazuma i pripadajućih aneksa te provedbi presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava glede reforme izbornog zakonodavstva BiH”. Nakon toga, svoje deklaracije uputili su i SDA, SDP i DF, u kojima se u suštini navodi da se neće prihvatiti prijedlog OHR-a, jer bi se na taj način probudile etničke podjele i diskriminacija po toj osnovi.

“Bilo kakvi pokušaji derogiranja konstitutivnosti koju je upravo Ustavni sud BiH označio kao natkrovljujuće načelo, kao i nasrtaji i negacija odluke Ustavnog suda BiH, znače rušenje ustavnog poretka BiH i Dejtonskog sporazuma. Sve anomalije političkog sustava koje se reflektiraju kroz diskriminaciju i političku majorizaciju moraju biti otklonjene i usklađene kroz reformu izbornog zakonodavstva i ograničene ustavne reforme”, rekao je Marijan Klaić, predsjednik Kluba HDZ BiH – HNS u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Za razliku od deklaracije HDZ – HNS, deklaracije koje su predložile SDA, SDP i DF govore da bi eventualnim nametanjem Izbornog zakona bio prekršen Ustav BiH te da će se zalagati za evropsku i građansku BiH u kojoj će svaki građanin imati ista prava. Kao i ove bošnjačke stranke, na podjelama i priči o građanskoj BiH insistirali su i demonstranti ispred OHR-a, koji su tvrdili da bi nametanjem Izbornog zakona BiH došlo do dodatnih podjela u BiH, posebno u Federaciji BiH između Bošnjaka i Hrvata.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, rekao je da ne postoji ništa što bi moglo da se uradi da se BiH ujedini, pa karikaturalno zvuče priče o podjelama koje bi nastupile nekom odlukom Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

“BiH je podijeljena i to je jasno svima, osim onima koji u priči o jedinstvu vide svoj koncept života u BiH u kojem se pita jedan narod, a majorizuju ostala dva. Da od početka nisu zagovarali BiH kao zemlju muslimana, a nas ostale gledali tu samo dok prirodni priraštaj ne uradi svoje, vjerovatno danas ne bi protestovali, lažno se predstavljajući da su tu u ime svih”, rekao je Dodik.

I Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH, rekao je da je za proteste u Sarajevu ispred zgrade OHR-a jedino dobro odabrana lokacija.

“Kada su u pitanju protesti koje je političko Sarajevo organizovalo pred zgradom OHR-a, stiče se utisak da stvari polako sazrijevaju i u Sarajevu. Jedino u čemu bih se mogao složiti jeste da je lokacija za proteste dobro odabrana”, rekao je Špirić ističući da vlasti u Republici Srpskoj uporno poručuju da je vrijeme da se Kancelarija OHR-a i visokog predstavnika zatvori.

Proteste u Sarajevu ispred OHR-a komentarisao je i Andrej Plenković, premijer Hrvatske, koji je rekao da su oni “grozni i neprihvatljivi” te da dokazuju da je Pelješki most nužnost.

“Današnji događaji u Sarajevu, grozni i neprihvatljivi pa čak i prijeteći Kristijanu Šmitu, pokazuju da Pelješki most Hrvatskoj nije luksuz, on je nužnost”, rekao je Plenković.

Nezavisne

CATEGORIES
Share This