Nova većina otvara staru priču, Izborni zakon BiH opet prioritet

U gotovo svim javnim nastupima, predstavnici Hrvata, prije svega oni iz HDZ-a, govore da je legitimno predstavljanje naroda prioritet te da se mora izmijeniti Izborni zakon BiH kako bi se to osiguralo.

„Postoje brojni modeli koji bi ispravili devijaciju izbornog sistema koja je u suprotnosti sa opštim načelom ispisanim od Ustavnog suda BiH da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike. Vrlo jasno smo dobili uvjerenje da postoji razumijevanje i spremnost za rješavanje ovog pitanja“, rekla je Darijana Filipović, potpredsjednica HDZ-a, komentarišući sastanak koji su na Kupresu održali zvaničnici HDZ-a sa liderima SDS-a, PDP-a i liste Za pravdu i red.

I prije tog sastanka, Dragan Čović, lider HDZ-a, u nekoliko navrata rekao je da će insistirati na legitimnom predstavljanju naroda i da se kroz izbornu reformu nađu modeli koji će omogućiti ravnopravnu zastupljenost svih naroda.

Ovu ideju HDZ-a o otvaranju priče o Izbornom zakonu BiH praktično su podržale stranke iz Republike Srpske, ali su naglasile da je njihov prioritet tehnička izmjena tog zakona u smjeru uvođenja novih tehnologija u izborni proces 2026. godine.

„Za nas iz liste Za pravdu i red ključno pitanje su tehničke izmjene Izbornog zakona, uvođenje skenera i kamera do opštih izbora 2026. godine, koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a ostaje da se izglasa u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH“, rekao je nedavno Nebojša Vukanović, predsjednik liste Za pravdu i red, dodajući da se moraju riješiti pitanja kao što je legitimitet članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koje je važno za smirivanje tenzija i relaksaciju odnosa u BiH.

Treba podsjetiti da u proceduri pred parlamentom BiH imaju dva Izborna zakona. Prvi je, na prijedlog HDZ-a usvojen još 2022. godine, ali samo u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i njime je predviđeno da se članovi Predsjedništva BiH iz FBiH biraju na način da se formiraju dvije liste. Pobjednik iz reda bošnjačkog naroda bio bi onaj ko osvoji najviše glasova, dok bi pobjednik iz reda hrvatskog naroda bio onaj koji dobije najviše glasova uz uslov da taj kandidat ima najviše glasova u tri od pet kantona (Posavski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Kanton 10 i Srednjobosanski). Drugi Izborni zakon koji je u proceduri je onaj koji je usvojen u Predstavničkom domu, ali ne i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i njime se predviđa uvođenje novih tehnologija u izborni proces 2026. godine.

Za razliku od Srba i Hrvata, koji su se već izjasnili u vezi sa Izbornim zakonom BiH, bošnjačke političke partije, kao što su SDP, NiP i Naša stranka, još se ne izjašnjavaju. Na temu Izbornog zakona BiH nedavno je govorio Elemedin Konaković, lider NiP-a, ali je njegova izjava od strane Bošnjaka „dočekana na nož“.

„Očigledno niti jedna većina na državnom nivou nije sposobna izvesti taj proces do kraja, jer taj proces podrazumijeva ustavne reforme. Dosadašnje većine to nisu mogle. Ono što je razlika je da smo mi kao opozicija sudjelovali na neumskim pregovorima koji su i dalje moje veliko razočarenje. Treba razmišljati o vraćanju na neumske postavke. Tamo smo došli do rješenja koja nikog ne čine potpuno zadovoljnim i sretnim, ali drastično popravljaju stanje u BiH“, rekao je nedavno Konaković dodajući da je govorio da nije dobro da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH te da to i dalje misli.

Ovu izjavu Konakovića osudili su zvaničnici SDA i DF-a navodeći da Konaković pravi ustupke HDZ-u i šteti državi BiH.