Mjerenje TV gledanosti ne treba da radi Institut – Krstićeva po nalogu crtala uređaj za mjerenje!

Nedopustivo je uplitanje Instituta za metrologiju Bosne i Hercegovine u oblast tržišnih istraživanja, a pogotovo u procjenu gledanosti TV programa. Na ovo već 10 godina upozorava bivši zamjenik direktora ovog Instituta Mile Srdanović.

Povodom posljednjih izmjena pravila mjerenja gledanosti, koje je samoinicijativno donijela direktorica Instituta Milica Ristović Krstić, Srdanović je u razgovoru za našu televiziju ponovio da ta oblast ne pripada nadležnostima Instituta, jer istraživanje gledanosti nema veze sa zakonskim mjeriteljstvom.

U Bosni i Hercegovini je od maja prekinuto mjerenje gledanosti televizijskih stanica, jer su novim Pravilnikom koji je donijela direktorica Instituta za mjeriteljstvo Milica Ristović Krstić, inače kadar SNSD-a, propisane nove dimenzije i karakteristike uređaja za mjerenje gledanosti, takozvanih piplmetara.

Time je jedina agencija koja je mjerila gledanost, Audience Measurement, praktično izbačena iz posla, a Ristović Krsić je i saslušana pred Parlamentarnom komisijom za borbu protiv korupcije zbog sumnje da novim Pravilnikom namješta posao mjerenja gledanosti firmi Kantar media.

Bivši zamjenik direktora Instituta za mjeriteljstvo BiH Mile Srdanović kaže da još od 2014. godine upozorava da piplmetri uopšte nisu mjerila, te da ni Ristović Krstić nije smjela njima da se bavi i Pravilnikom praktično nacrta traženi uređaj.

„Kad neko dobije zadatak, a nažalost, neko je dobio napraviti Pravilnik kojim će nacrtati taj uređaj koji neko hoće, onda se to tako odradi. Ona ne radi ništa novo ni inventivno, ona zapravo samo kopira ono što je njen prethodnik uradio… Nažalost, to kršenje, izigravanje i Instituta i mjeriteljstva. Piplmetrima nije mjesto u zakonskom mjeriteljstvu, a pogotovo ne u Institutu.

To treba izbaciti i tako spasiti i jedno i drugo. Ja se u nekim trenucima ismijavam, ako ćemo dopustiti ubacivanje u zakonsko mjeriteljstvo, sve što ima u sebi riječ mjerenje, onda možemo tako ubaciti i mjerenje popularnosti. I tu se vrte neki novci. Kada neko za Novu godinu dobije pedeset hiljada, neko deset… Sad će neko reći, pa kako to i ko je to izmjerio? Znači, ne smijemo, to su tržišna ispitivanja, to nije zakonsko mjeriteljstvo“, kaže bivši zamjenik direktora Instituta za Metrologiju BiH.

Ovo je nezabilježen slučaj u svijetu i Institut za mjeriteljstvo se, kako naglašava Srdanović, blamira pred mjeriteljskom zajednicom. On navodi još jedan jedan slikovit primjer koji dokazuje besmisao zadiranja Instituta u propisivanje tačnih karakteristika uređaja… Naime, Institut se ne bavi propisivanjem dimenzija i tehničkih detalja na strujomjerima, iako se njima mjeri potrošnja električne energije.

„Zakonsko mjeriteljstvo nije institucija koja se time bavi, njeno je da osigura da svi zakonski mjerni uređaji, koji su arbitrarnog tipa, a to su vage u prodavnicama, to su radari na cesti, u rukama policajca itd. budu tačni.

Znači treba biti određenim markicama obilježeno da je ispravno i da ima svoju takozvanu sljedivost, do nekakvih validnih etalona. Mjerenje gledanosti je jedno tržišno ispitivanje i ja ne znam uopšte kako je nekome palo na pamet da to ubaci u zakonsko mjeriteljstvo.

Izgovor da se tu vrte veliki novci ne stoji, veliki se novci vrte na estradi, ali to nikako ne može biti izgovor da se sada Institut uključi u mjerenje popularnosti“, ističe Srdanović.

Inače, o ovom problemu je krajem jula trebao raspravljati i Savjet ministara BiH, ali je tačka dnevnog reda koja se tiče rada Instituta za mjeriteljstvo skinuta sa dnevnog reda… Međutim, očekuje se da će se ponovo naći pred ministrima na nekoj od idućih sjednica.

(BN)