Ko koči uvođenje novih tehnologija na opštim izborima?!

Građani BiH imaju sve manje povjerenja u izborni proces. Većina ih smatra da više nije važno za koga glasaju i da li uopšte izlaze na izbore, jer je ishod već unaprijed poznat. Ali, ono što bi moglo da vrati integritet izbornom procesu, jerte uvođenje novih tehnologija.

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH podrazumjeva  biometrijske uređaje koji će spriječiti manipulacije sa biračkim spiskovima i uvođenje skenera glasačkih listića koji će omogućiti dobijanje stvarnih rezultata u vrlo kratkom roku, te spriječiti manipulacije izbornih listi.

CIK je na lokalnim izborima 2024. godine u 7 opština i Brčko Distriktu proveo pilot projekat u kome su korištene nove tehnologije.

„Nove tehnologije su nam pokazale da je rezultate moguće dobiti za 40 minuta. Za 5 minuta je stiglo 30 odsto rezultata putem skenera, a nakon toga za 10 ili 15 minuta i ostalih 60 odsto rezultata“,  rekla je Predsjednik Centralne Izborne komisije Irena Hadžiabdić.

Za uvođenje novih tehnoligija  CIK je  predložio okvirni budžet u iznosu od 112 miliona maraka. Problem je što BiH još nije usvojila budžet za ovu godinu a ne zna se ni da li su u tom budžetu planirana sredstava za ove namjene, pa je sigurno da na narednim izborima neće biti novih tehnologija.

Hažiabdićeva ističe da su prema planovima CIK-a sredstav trebala biti osigurna već krajem aprila ove godine.

„Hitno bi se trebalo pristupiti izmjenama i dopunama izbornog zakona, i da opremu nabavimo i da aplikacije koje su potrebne za opšte izbore pripremimo do kraja godine da bi smo sledeću godinu ostavili dosta vremena da tu opremu testiramo da možemop raditi jednu široku edukaciju i informisanje birača“, kaže Hadžiabdićeva.

 Zašto sve ovo nije urađeno kako bi opšti izbori bili provedeni sa novim tehnologijama i kome je to smetalo.

 Delegat PDP-a u Domu naroda PS BIH Nenad Vuković naglašava da je sav taj proces najviše kočio SNSD.

„Msilim da su do sad koristili obilato koristili mehanizam 4 delegata u Domu naroda, a danas nemaju tu mogućnost i nadam se da ćemo riješiti to pitanje za naredne izbore“, rekao je Vuković.

Sa ovim mišljenjem slaže se i Džemal Smajić  delegat Stranka za BiH u Domu naroda BIH

„Strankama koje su u vladajućoj koaliciji ne odgovara uvođenje novih tehnologija jer znamo za sve malverzacije koje oni imaju snage da provedu na dan izbora i da ponište volju birača“.

Predsjedsvajući Doma naroda BiH Nikola Špirić iz SNSD-a pita, zašto se njemu postavlja pitanje oko usvajanja izmjena izbornog zakona, kad je on kao Predsjedavajući Doma naroda uvrstio tu tačku u dnevni red.

„Zašto kolege ne žele da raspravljaju o toj tački dnevnog reda pitajte njih. Dok sam stavio ovu tačku na dnevni red mi smo pristali da razgovaramo o tome i da to podržimo“, rekao je Špirić.

Hasan Kamenjaković iz Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ naglašava da opredjeljenje političkih subjekata za unapređenje izbora uvijek postoji, ali da kada je potrebno preći sa riječi na dijela, tu uvijek postoji određeni otpor.

Obzirom da  naredni opšti izbori neće podrazumjevati prijeko potrebne promjene, možemo očekivati  ponovljen  scenario sa svih prošlih izbora.

Podsjećamo da je opšte izbore u Republici Srpskoj 2022. godine obilježio skandal u izboru za predsjednika. Kandidat opozicije Jelena Trivić tvrdi da je njen protiv kandidat  Milorad Dodik na mjesto predsjednika došao krađom glasova .

„Žrtva tih izbora je narod koji je pokraden i koji je dobio predsjednika koji nije dobio većinsku volju naroda. To je pitanje političke korupcije koja bi na neki način trebala da se spriječi i da se zaustavi, ako mislimo da napredujemo i u bilo kojem drugom pogledu i aspektu društvenog života.

Jer, šta da očekujete od ljudi i od sistema koji je baziran na izbornoj korupciji , možete očekivati da iz tog sjemena korupcije izraste i svaki drugi vid korupcije“, zaključila je  predsjednik  Narodnog  fronta Jelena Trivić.

Analitičari tvrde da eventualne ,,kozmetičke,,  izmjene izbornog zakona ne mogu spriječiti sve ono što se dešava u izbornom procesu u BiH. Potrebno je, smatraju oni, pooštriti sankcije za prevare na izborima, što do sada nije bio slučaj.

Politički analitičar  Ivana Marić kaže da se trebaju prvensteno oduzimati mandati ljudima za koje se utvrdi da su varali na izborima.

„Takođe, trebaju da se pooštre kazne i članovima biračkih odbora i posmatrača za koje se utvrdi da su radili neke prevare. Isto, ovi članovi biračkih odbora a i posmatrači, trebaju biti državni službenici, pa u slučaju da se utvrdi neka nepravilnost, da oni ostanu bez posla“, izjavila je Marićeva.

Kada sve saberemo i oduzmemo, kao glavne kočničare u izmjenama izbornog zakona pronalazimo stranke na nivou BiH koji su već decenijama na vlasti.

Njihovi dobro uigrani sistemi za izborne prevare daju im sigurnost da će i dalje biti dio vlasti, a kada je vlast u pitanju ne smetaju im ni odluke, visokih predstavika, priznatih ili nepriznatih.

Podsjećamo, Kristijan Šmit je nametnuo odluku o finsiranju optih izbora 2022. godine i svi su izašli na te izbore pa i oni koji ga ne priznaju.

Još jedna Šmitova odluka, ona od prije nekoliko dana kojom se obustavljaju sve isplate budžetskih sredstava za finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Spske, mogla bi uticati na opšte izbore naredne godine, jer bez novca za kupovinu birača teško će osigurati pobjedu.

(BN) Foto: BN