Izborni zakon se rješava iza scene

Izborni zakon se rješava iza scene

Međunarodna zajednica iza scene pokušava pronaći rješenje za Izborni zakon, kako bi se naredni izbori održali na način da bude implementirana odluka “Sejdić i Finci”, saznaju “Nezavisne novine”.

Kako nam je rečeno, osnovni principi su usaglašeni, ali se čeka rješenje “u paketu”, odnosno rješenje koje bi značilo potpun završetak krize u BiH. Problem predstavlja što Bošnjaci otežu s Izbornim zakonom jer žele da se završi blokada institucija BiH, dok Srbi žele da se ukloni Inckov zakon, da bi se srpski predstavnici mogli vratiti u institucije.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da bi Inckov zakon vjerovatno pao na Sudu u Strazburu jer je Venecijanska komisija odavno rekla da visoki predstavnik ne može na ovaj način da djeluje u pravnom sistemu zemlje, a i Evropska komisija je u svojim dokumentima u više navrata naglasila da OHR nije kompatibilan s evropskim putem BiH.

Moguće je zamisliti scenario da bi, u slučaju da neko bude osuđen po Inckovom zakonu, ta osoba mogla dobiti odštetu pred Sudom u Strazburu ako u međuvremenu ne bude usvojen domaći zakon u parlamentu, s tim da bi za taj pravni put bilo potrebno više godina.

Što se tiče Izbornog zakona, nismo uspjeli saznati šta bi konkretno sadržavala rješenja, ali nam je nekoliko diplomata naglasilo da je jedna od opcija uvođenje sistema elektora, kojima bi se formalno obrisala etnička pripadnost, što žele Bošnjaci, ali bi se osiguralo da na prostoru gdje žive Hrvati bude izabran onaj član Predsjedništva kojeg oni žele.

Što se tiče Doma naroda BiH, bio bi promijenjen način na koji se biraju delegati u federalni Dom naroda, s tim da ne bi, kao sada, svaki kanton davao određeni broj hrvatskih delegata, čak i ako tamo Hrvati ne žive u većem broju, već bi se delegati određivali u skladu s teritorijom na kojoj Hrvati žive.

Kao što smo ranije već pisali, u drugi plan su pale tehničke izmjene, koje bi značile transparentniji i pošteniji izborni sistem. Međunarodna zajednica insistira na snažnim tehničkim rješenjima, ali domaći lideri, posebno u dijelu vladajuće koalicije, insistiraju da se prvo riješi “Sejdić i Finci”, a da tehnička rješenja mogu i da čekaju.

Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, kaže za “Nezavisne novine” da oni i dalje, uz pomoć bh. kancelarije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) pokušavaju da do izbora pripreme tri aplikacije kojima bi bili regulisani spisak birača iz inostranstva, elektronske prijave za učestvovanje na izborima i akreditovanje posmatrača za nadgledanje izbora.

“Pokušaćemo da stignemo u roku da bismo imali nešto od toga za opšte izbore 2022. Treba napisati projekat, naći ko će raditi na aplikacijama, odnosno softveru, nabaviti server. To radimo s OEBS-om”, rekao je Bakalar i naglasio da za ove aktivnosti zasad nema podrške institucija BiH.

Inače, kada je u pitanju izbor u Predsjedništvo BiH i Dom naroda FBiH, najviše su nervozni Hrvati jer oni jedini ne mogu da biraju svoje predstavnike.

O ovom problemu je juče u Zagrebu Andrej Plenković, predsjednik Hrvatske, razgovarao sa Draganom Čovićem, predsjedavajućim Doma naroda BiH i predsjednikom HDZ BiH.

“Sva tri konstitutivna naroda treba da budu ravnopravna i legitimno zastupljena”, izjavio je Plenković.

CATEGORIES
Share This