Ovo je za “Glas Srpske” rekao zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović.
Iz Centra za sigurnosne studije saopšteno je da su od 31. januara do 8. februara posredstvom onlajn anketnog upitnika istraživali da li su građani u BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka. Kako su naveli na njihovu anketu odgovorio je 361 ispitanik, a kao konačan rezultat ankete navode da je 90 odsto ispitanika za uvođenje obaveznog vojnog roka u BiH.
– Ta istraživanja sprovedena su na malom broju uzoraka i nikako ne mogu biti relevantna da bi se moglo tvrditi da je 90 odsto ljudi u BiH za uvođenje vojnog roka – rekao je Goganović.
Smatra da BiH ne treba uvođenje obaveznog vojnog roka te da bi nadležni trebalo da se posvete razvijanju profesionalnih vojnih snaga.
– Mi bi u budućnosti trebalo da smanjimo broj profesionalnih vojnih lica i na taj način rasteretiti budžet Ministarstva odbrane BiH. Dakle, trebalo bi stvoriti male, ali profesionalne vojne snage – poručio je Goganović.
Naglašava i da u budućnosti treba Oružane snage BiH razvijati u segmentima u kojima imaju jako dobre ocjene, a to je pružanje pomoći stanovništvu na teritoriji BiH, ali i drugim zemljama kojima je to potrebno.
– Dokazali smo da to možemo, jer smo već upućivali pripadnike Oružanih snaga u Tursku i u Sloveniju kada je bila potrebna pomoć tim zemljama nakon katastrofalnog zemljotresa, ali i poplava. Takođe, trebalo bi se posvetiti i deminiranju, jer i u tom segmentu Oružane snage ostvaruju dobre rezultate – poručio je Goganović i podsjetio da je oko dva odsto teritorije BiH još pod minama.
Tema obaveznog vraćanja vojnog roka aktuelna je u zemljama regiona, odnosno u Srbiji i Hrvatskoj, a Goganović naglašava da su te zemlje daleko razvijenije od BiH.
– Mi nemamo potrebe za uvođenjem obaveznog vojnog roka i ne treba ni na koji način raditi na obučavanju stanovništva za te namjene. Imamo dobre odnose sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom. Niko nam ne prijeti i treba se i dalje posvetiti razvijanju dobrih odnosa sa susjednim zemljama. Dobri regionalni odnosi su garant mira i stabilnosti na Balkanu – zaključio je Goganović.
Obavezno služenje vojske u BiH ukinuto je 2006. godine i to reformom odbrane. Ta reforma podrazumijevala je i formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga, ali taj koncept nikada nije sproveden ponovo zbog nedostatka novca.
S druge strane, u zemljama regiona, odnosno u Srbiji ali i u Hrvatskoj obavezno uvođenje vojnog roka je sve češće tema. Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Srbije podnijeli su početkom ove godine čak i zvaničnu inicijativu o vraćanju vojnog roka koji je suspendovan 2011. godine. Obavezni vojni rok bi, prema prijedlogu, trajao četiri mjeseca. Takođe i u Hrvatskoj, ali i u pojedinim evropskim zemljama sve češće se govori o uvođenja obaveznog vojnog roka.
Iz Centra za sigurnosne studije poručili su da je podatak kako je 90 odsto ispitanika za uvođenje obaveznog vojnog roka trebalo da podstakne ozbiljniju raspravu unutar profesionalne zajednice i nadležnih institucija o iskazanim stavovima javnog mnjenja.
Agencije
