Gasovod pred poslanicima, ko će upravljati projektom – „BH gas“ ili novo preduzeće?

– Zakon o gasovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ danas će se naći na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, i to samo osam dana od kada je održan sastanak Majkla Marfija, ambasadora SAD u BiH, sa pojedinim poslanicima Predstavničkog doma.

Na tom sastanku, kojem nisu prisustvovali poslanici i predstavnici HDZ-a, Marfi je navodno zatražio da zakon koji se odnosi na „Južnu interkonekciju“ bude usvojen u decembru, iako se njemu protivi HDZ.

Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji dolazi iz Naše stranke, rekao je da će se na sjednici koja se održava danas naći zakon o gasovodu „Južna interkonekcija“, što je za BiH pitanje broj jedan.

„Ona će nam, između ostalog, osigurati i povećanu energetsku nezavisnost BiH, što je strateški cilj. S tim u vezi, drago mi je što će se ovaj zakon najzad naći na dnevnom redu sjednice u četvrtak i, nadam se, biti usvojen“, rekao je Mioković.

Praktično, pred poslanike Predstavničkog doma Parlamenta FBiH biće vraćen zakon koji je već usvojen u decembru 2021. godine. Tim zakonom bilo je predviđeno da projektom upravlja „BH gas“ i zbog toga HDZ je blokirao njegovo usvajanje u Domu naroda Parlamenta FBiH. Kasnije, Vlada Federacije BiH iz procedure je povukla taj zakon uz obrazloženje da je potrebna dorada, međutim nikada nije vratila taj zakon u proceduru. Na kraju, to je uradila SDA i u februaru ove godine poslanicima predložila na usvajanje isti zakon koji je povučen 2021. godine, uz manje korekcije.

Kasnije, HDZ je preko Vlade Federacije BiH pokušavao da „progura“ svoj prijedlog zakona kojim se predviđa da u svrhu realizacije projekta „Južna interkonekcija“ bude osnovano novo preduzeće koje bi se zvalo Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina „Južna interkonekcija“ d.o.o Mostar.

Najveći problem sa ovim projektom upravo je ko će njim upravljati. Hrvati ne pristaju da glavnu riječ na tom projektu vodi „BH gas“, dok Bošnjaci ne pristaju da se osniva drugo preduzeće i da svime upravljaju Hrvati.

„Želimo pomoći svima u okruženju pa i BiH. Naš je strateški interes da se taj plinovod realizira. Pozicija koju mi imamo je da struktura tvrtke, koja će biti na strani BiH, bude takva da u njoj budu zastupljeni i Hrvati kao konstitutivan narod i vjerujem da će se naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima“, rekao je nedavno Andrej Plenković, premijer Hrvatske.

U nekoliko navrata u proteklih nekoliko mjeseci zvaničnici HDZ-a rekli su da im je neprihvatljivo da projekat vodi „BH gas“ s obzirom na to da gasovod prolazi kroz područja u kojima su većina Hrvati.

Koliko se zakomplikovala izgradnja ovog gasovoda, govori i činjenica da Federalno ministarstvo prostornog uređenja nije izdalo urbanističku saglasnost „BH gasu“ za realizaciju tog projekta. Tu saglasnost „BH gas“ je tražio još 2021. godine, a obrazloženje za odbijanje bilo je to što tri od četiri kantona kroz koja bi išao gasovod nisu u svojim prostornim planovima planirala ovaj projekat.

Zanimljivo je da u ovom trenutku niko i ne spominje nivo Bosne i Hercegovine, iako je, s obzirom na to da se radi o međunarodnom projektu, neophodno da i oni daju saglasnost. S druge strane, „Istočna interkonekcija“ koja podrazumijeva gasovod između Srbije i Republike Srpske upravo se osporava na nivou BiH.

„Ne vidim način na koji će se završiti pitanje ‘Južne gasne interkonekcije’ u BiH ako ne bude završena izgradnja ‘Istočne’. Već 12 godina čekamo neku dozvolu i mogli smo davno da završimo izgradnju gasovoda do Banjaluke. Odjednom se sada pojavljuje priča da nije važan nivo BiH kada je riječ o ‘Južnoj interkonekciji’, nego se to ignoriše“, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske dodajući da niko nije protiv ‘Južne interkonekcije’, ali jeste protiv činjenice da se „nama sprečava da gradimo gasovod na drugoj strani“.

Inače, projekat „Južna interkonekcija“ ide pravcem od Zagvozda u Republici Hrvatskoj i u BiH ulazi u Posušju, a dalje ide prema Tomislavgradu, Šuici, Kupresu, Bugojnu, Novom Travniku sa krakom za Mostar. Dužina ovog gasovoda je oko 180 kilometara, a vrijednost izgradnje oko 100 miliona evra.

S druge strane, „Istočna interkonekcija“ je gasovod duplo duži od „Južne interkonekcije“. Njegova dužina je oko 350 kilometara, i u ovom trenutku nije poznato koliko bi koštala njegova izgradnja. Ovaj gasovod išao bi trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku bi ušao kod Bijeljine i dalje išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Nezavisne