Poznato je ko je zakonom obveznik fiskalizacije, a ko oslobođen, a portal Akta analizirao je koje temeljite promjene donosi zakon, posebno za one koji bilježe i najmanje ekonomske aktivnosti.
Naime, ovim zakonom propisuje se obaveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet na teritoriji FBiH – uključujući ne samo privredna društva i obrtnike, nego i fizička lica koja nisu registrovani preduzetnici, ali ostvaruju godišnji prihod veći od 5.000 KM.
Kako će e-fiskalizacija i digitalna trgovina promijeniti prava potrošača u BiH?
To praktično znači da bi i mnogi građani koji povremeno obavljaju određene transakcije (npr. iznajmljuju stan ili prodaju vlastitu imovinu) postali obveznici fiskalizacije ako im takvi prihodi prelaze zadati prag od 5.000 KM godišnje.
Velike promjene za fizička lica
Posebno je značajno novo pravilo za fizička lica. Prema nacrtu, svako fizičko lice koje obavlja bilo kakvu djelatnost (prodaju proizvoda, dobara ili usluga) bez obaveze registracije firme, moraće izdavati fiskalne račune ako mu je ukupan prihod od tih transakcija u prethodnoj godini veći od 5.000 KM.
Ovo obuhvata širok spektar građana, od iznajmljivača nekretnina, preko povremenih trgovaca (npr. prodaja polovnih vozila), do samostalnih zanatlija ili honoraraca koji nisu formalno registrovali biznis.
Prag od 5.000 KM relativno je nizak – stručnjaci upozoravaju da je u današnje vrijeme taj iznos lako dostižan, te predlažu razmatranje višeg praga (npr. 12.000 KM godišnje) kako sitni pružaoci usluga ne bi bili preopterećeni fiskalnim obavezama.
Faktor je poslao upit Federalnom ministarstvu finansija koje nije dalo konkretan odgovor na pitanja da li novine u fiskalizaciji u FBiH znače da će sada i prodavci povrća na ulici morati imati fiskalni račun ako u periodu od godinu dana zarade 5.000 KM, hoće li i uzgajivači povrća morati imati fiskalnu kasu i plaćati porez ako zarade 5.000 godišnje.
Iz Ministarstva su Faktoru odgovorili da je generalna intencija Nacrta zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH da se utiče na smanjenje sive ekonomije, odnosno rada na crno, putem evidentiranja prometa.
– Napominjemo da je u javnosti došlo do pogrešnog tumačenja pravne norme jer se promatra samo jedan članak Nacrta zakona, ali ne i ostale odredbe. Javna rasprava za Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH traje do 8.5.2025. i nakon razmatranja pristiglih komentara i prijedloga zainteresovanih strana na Nacrt zakona, pristupiće se izradi Prijedloga zakona – kazali su Faktoru iz Ministarstva.
Ipak, prema trenutnom prijedlogu, svaka osoba koja prelazi 5.000 KM prihoda od tih neformalnih djelatnosti morala bi u fiskalni sistem.
Portal Akta je analizirao kakve bi ekonomske i administrativne posljedice to imalo za male pružaoce usluga, te koje nove obaveze (digitalni potpis, uređaji, softver) donosi ovaj zakon.
Posljedice za fizička lica i male pružaoce usluga
Uvođenje obaveze fiskalizacije za prethodno neformalne ili male ddjelatnosti neminovno nosi i dodatne troškove i administrativne procedure za te subjekte.
Neki od primjera i potencijalnih posljedica su:
Iznajmljivači stanova ili soba: Osoba koja privatno iznajmljuje stan sada bi morala izdati fiskalni račun za svaku uplatu kirije. To znači nabavku fiskalnog sistema i evidentiranje svakog mjesečnog zakupa kroz sistem Porezne uprave. Za mnoge “male stanodavce” koji iznajmljuju jednu nekretninu (čiji godišnji prihod lako prelazi 5.000 KM) ovo je značajna promjena – morali bi voditi poslovne evidencije poput firme i snositi troškove opreme i softvera za fiskalizaciju. Moguće posljedice su da će neki povećati cijene najma kako bi pokrili nove troškove ili će se suočiti s kaznama ako ne ispune obavezu.
Povremeni prodavači lične imovine (auta, opreme i sl.): Građani koji povremeno prodaju vlastite stvari (npr. polovno vozilo, vrijedniju opremu) i pri tome ostvare veći prihod od definisanog praga formalno bi se takođe smatrali “obveznicima fiskalizacije”.
U praksi, to bi značilo da čak i jednokratne prodaje koje premaše 5.000 KM zahtijevaju izdavanje fiskalnog računa. Takvi prodavači morali bi prethodno pribaviti fiskalni uređaj ili pristup odgovarajućem softveru da bi uopće mogli generirati račun za tu transakciju, što može biti neisplativo ako se radi o rijetkim prodajama. Administrativno opterećenje za jednokratnu prodaju postaje značajno – potencijalno destimulirajući građane da legalno prijave takve transakcije.
Ulaze li i iznajmljivači stanova u fiskalizaciju
Mali obrtnici i zanatlije: Za registrovane obrtnike (samostalne poduzetnike) fiskalizacija nije nova obaveza – većina ih i sada izdaje račune ako su u sistemu PDV. Međutim, novim zakonom se ukidaju neka izuzeća i pooštravaju obaveze i za najmanje.
Posebno su pogođeni tradicionalni zanati (stari i umjetnički obrti, npr. kujundžije, abadžije, korpari i sl.) koji su dosad bili izuzeti od fiskalizacije prilikom prodaje na pijacama ili sajmovima. Sada bi i oni morali imati fiskalnu kasu ili aplikaciju.
Predstavnici obrtnika upozoravaju da bi nametanje ove obaveze mnogima bilo pogubno: stari zanati su “nisko profitabilni, jedva opstaju, i ako im uvedete fiskalnu kasu – to je ključ u bravu”, kaže Mirza Batalović, zastupnik u Parlamentu FBiH, obrazlažući zahtjev da se takvi obrti izuzmu.
U širem smislu, ekonomske posljedice za male subjekte ogledaće se u povećanju njihovih troškova poslovanja (nabavka opreme, digitalni certifikat, eventualne naknade za održavanje) te u potrebi da se pridržavaju strogih pravila izdavanja računa. Neki bi se mogli odlučiti da formalizuju svoj rad (registruju djelatnost) kako bi lakše ispunili uslove, dok bi drugi mogli pokušati izbjeći prelazak praga od 5.000 KM kako ne bi pali pod obavezu fiskalizacije.
Administrativno, fizička lica koja do sada nisu imala doticaja s poreznim sistemom na ovaj način morala bi naučiti proceduru fiskalizacije, voditi računa o svakoj naplati i čuvati kopije ili elektronske zapise računa.
Nepoštivanje novih propisa nosi rizik značajnih kazni – predviđene su novčane sankcije od minimalno 100 KM pa do čak 30.000 KM za teže prekršaje. Tačnije za kupce je predviđena kazna od 100 KM, a za obaveznike fiskalizacije – fizička lica od 5.000 KM.
To je dodatni razlog za brigu malim pružaocima usluga, koji do sada možda nisu ni znali šta je fiskalni račun, a sada se suočavaju s potencijalno visokim kaznama ako nešto pogrešno urade.
Kladionice izuzete od fiskalizacije
Predložene izmjene fiskalizacije izazvale su žive reakcije stručne javnosti, privrednih komora i udruženja.
Posebno se ističe nelogičnost da prijedlog zakona u važećoj verziji obuhvata i one najsitnije zanatlije, dok istovremeno izuzima kladionice pod određenim uslovima. Naime, nacrt zakona predviđa da djelatnost igara na sreću (kladionice) bude izuzeta od fiskalizacije ako je sistem tih priređivača direktno povezan onlajn s Poreznom upravom.
Srpskainfo
