Federacija BiH je donijela istorijsku odluku i postavila svjetski presedan. A šta je sa RS?

Federacija BiH je donijela istorijsku odluku i postavila svjetski presedan. A šta je sa RS?

Dom naroda Parlamenta FBiH na svojoj je jučerašnjoj sjednici usvojio Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji predviđa zabranu planiranja i izgradnje novih malih hidroelektrana u FBiH.

“Ova istorijska odluka došla je kao rezultat pritiska i desetogodišnje borbe aktivista i aktivistica u brojnim lokalnim zajednicama koje su se odlučno suprotstavile izgradnji ekocidnih mHE” saopšteno je iz tom prilikom iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH

Iz Koalicije je rečeno da se ovim Zakonom ne zaustavlja izgradnja mHE za koje postoje zaključeni koncesioni ugovori, a tih slučajeva je mnogo.

Federacija BiH učinila je mnogo za zaštitu životne okoline, jer izgradnja malih hidroelektrana donosi isključivo štetu životnoj sredini, a ekonomska korist za državu je minimalna.

Ova je odluka od istorijskog značaja jer je udio u proizvodnji električne energije koji se dobija od MHE ako bi se izgradilo njih 400, kao što je planirano, manji je od 3%, pa i sa tog aspekta gradnja istih nema nikakvog opravdanja.

S obzirom na logičnu povezanost Federacije BiH te Republike Srpske postavlja se opravdano pitanje – kada će sličan Zakon biti donese i u Republici Srpskoj?

Podsjetimo da je u februaru 2021. godine Narodna Skuština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o zaštiti rijeka u tom entitetu.

Deklaracija koja je usvojena u Narodnoj skupštini RS bazirana je na zaključcima i preporukama Deklaracije o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, koja je nastala kao reakcija ekoloških udruženja na ogromne štete po lokalne zajednice i životnu sredinu koju uzrokuju male hidroelektrane. Donesena je u novembru 2019. godine na međunarodnoj konferenciji koju je organizovao Centar za životnu sredinu, a kojoj je prisustvovalo 75 predstavnika nevladinih organizacija, institucija i stručnjaka iz BiH i cijele Evrope.

10.2.2022. godine usvojen je novi Zakon o obnovljivim izvorima energije RS kojim se ukida davanje podsticaja za male hidroelektrane veće snage od 150 kW!

Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH kaže da je jučerašnja odluka zaista istorijska odluka i jasno svjetlo nade da udruženim snagama, ljudi BiH i dalje mogu na demokratski način promijeniti pravni sistem na način da se zaštite prava običnog građanina, jer ovaj Zakon na koncu ne šititi samo rijeke već pravo na život ljudi.

Ona kaže da je, sa pravnog aspekta, Zakon dao jasnu definiciju šta su MHE, a to su sada svi hidroenergetski objekti do 10 MW. Iako je postojala već definicija u Uredbi o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije FBiH, ona se u praksi nije uvažavala te bi srednji hidroenergetski objekti od 2, 5 i više MW pred očima javnosti bili plasirani kao “mali.”

“To je činjeno taktički godinama od strane investitora kako bi: a.) ušli u sistem podsticaja jer se podstiču po Zakonu o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije FBiH hidroenergetski objekti do 10 MW; b.) kako bi se lokalno stanovništvo u mjestu gdje je taj objekat planiran za izgradnju dezavuisao da se radi o nekim vodenicama i bezopasnim objektima što se tiče štete po rijeke i okoliš” ističe naša sagovornica.

Dodaje da je vrlo bitno da sada Zakon o električnoj energiji definiše da se za sve hidroenergetske objekte do 10 MW neće više izdavati energetske dozvole.

„A bez energetskih dozvola ne može se izdati građevinska dozvola, te de facto i de jure, nova MHE do 10 MW se ne može graditi. Ali Zakon ostavlja 3 godine investitorima koji već imaju koncesione ugovore da u tom roku pribave druge dozvole, poput vodne saglasnosti; a ako ne uspiju, onda neće moći dobiti energetsku dozvolu. Ova odredba je navedena jer po pravu ni jedan Zakon se ne može retroaktivno primjenjivati jer se onda gubi pravna sigurnost države” kaže Emina Veljović za BUKU

Kada je riječ o Republici Srpskoj, ona naglašava da je i tu učinjen veliki pomak jer su poticaji glavni motiv izgradnje MHE.

“Na taj način investiori dolaze do novca naroda, svaki put kada plate račun za struju gdje se jedan dio novca preusmjeri u tzv. fond za obnovljive izvore energije, a što je u praksi, u 95% slučajeva, i to više od petnaest godina, značilo samo za hidro sektor, a ne i solar i vjetar. Međutim, ovim Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije RS se ipak ostavlja i dalje prostor za gradnju novih MHE. Jer investitori ih mogu i dalje graditi ali sada o svom trošku. To znači da je Zakon u FBiH otišao veliki korak naprijed i postavio svjetski presedan. Zaista mi je drago da je borba mojih kolega aktivista diljem BiH i mene postavila ovaj historijski presedan i da smo u svijetu sada zabilježenu kao lideri u nečemu dobru, kao primjer kako adekvatnije zaštiti okoliš i naš najvažniji resurs-vodu” zaključuje izvršna direktorica Aarhus centra u BiH za BUKU.

Inače, u BiH je planirano više od 400 MHE od kojih je izgrađeno oko stotinu, koje u većem dijelu godine svojim radom ostavljaju korita rijeka skoro potpuno suha. Tokom odlučivanja o izgradnji MHE u BiH, javnost nije adekvatno uključena, građani su uskraćeni za informacije i pravo da se na demokratski način izjasne o tim projektima, saopšteno je ranije iz Centra za životnu sredinu.

Izgrađene MHE su nanijele veliku štetu prirodi i lokalnim zajednicama, a odgovornost za to treba da snose oni koji su svojim potpisom dali saglasnosti i dozvole za gradnju ovih projekata koje štete kako prirodi tako i društvu.

Buka

CATEGORIES
Share This