Evropska komisija jasno poručila zašto nije prihvatila Plan rasta BiH: Tri ključne stvari
Evropska komisija je komentarisala dešavanja vezana za Plan rasta i Bosnu i Hercegovinu, odnosno činjenicu da naša država nije ispunila obaveze koje je preuzela i obećala Briselu iz svoje Reformske agende.
Glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman je na press konferenciji iznio prvi javni komentar iz Evropske komisije vezan za ova dešavanja od proljeća ove godine, kada je propao prvi pokušaj usvajanja Plana rasta, odnosno programa reformi koji je potrebno ispuniti.
European Commission has finally (!) made a public statement on what is missing in 🇧🇦's Reform Agenda for the New Growth Plan:
1️⃣ 🇧🇦's contribution on visa alignment.
2️⃣ Agreement on the Constitutional Court &
3️⃣ the State Aid control authority (representation of the constituent… pic.twitter.com/SioFa7O3BO— Adi Ćerimagić (@adicerimagic) October 1, 2024
Prema njegovim riječima, tri ključna problema moraju biti riješena i uključena u dokument kojeg bi vlasti u BiH poslali u Brisel. Riječ je o usklađivanju viznog programa BiH sa Evropskom unijom, rješavanju pitanja vezanih za Ustavni sud BiH i otklanjanje entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć.
Koopman je dalje istakao da Evropska komisija očekuje dalje pregovore nakon što se održe lokalni izbori u BiH, zakazani za 6. oktobar.
Takođe, istaknuto je da drugih pet zemalja (Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Crna Gora) neće čekati na BiH. Njihovi dokumenti, poptuno usaglašeni, nalaze se u Briselu, a zeleno svjetlo za dobijanje pristupa novcu dobile bi sredinom oktobra. Ove države bi novac mogle dobiti do kraja ove godine.
Podsjetimo, posljednji pokušaj usvajanja Reformske agende propao je u julu ove godine. Tada su premijeri četiri kantona u Federaciji BiH odbili dati saglasnost za dokument koji u sebi nije imao tačke o Ustavnom sudu BiH i ukljanjanju entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć. Ove tačke su izbačene na zahtjev članova državne vlasti iz Republike Srpske.
Važno je istaći da je originalni rok za slanje dokumenta u Brisel bio u aprilu, ali tada je Evropskoj komisiji poslan nacrt s brojnim komentarima, koji je vraćen u Sarajevo uz izričite instrukcije šta mora biti u konačnom dokumentu.
Klix
