Komentarišući činjenicu da se mnogi pitaju kako to da je minimalna plata u RS 900 KM, a u Federaciji ostaje 596 KM (koliko je iznosila prije povećanja od 23 KM), ekonomista Faruk Hadžić je naveo da je razlog u različitoj metodologiji.
Minimalna plata u Republici Srpskoj nije ista minimalna plata kao u FBiH, već je, navodi, u pitanju „minimalno primanje“.
“U minimalnoj plati u RS-u su uključene druge neoporezive naknade, poput toplog obroka i prijevoza, što nije slučaj u FBiH. Ako bi se navedene naknade uključile i u FBiH, na isti način kako je to u RS-u, onda bi radnik, po toj logici, isto zarađivao u oba bh. entiteta”, naveo je Hadžić, a kao primjer minimalnih primanja (ne minimalne plate) od januara 2024. godine naveo je:
· RS – 900 KM (uključen topli obrok i prijevoz)
· FBiH – 909 KM (Stari nivo minimalne plate od 596 KM, 13 KM topli obrok po danu – 1% od prosječne neto plate koja će biti preko 1.300 KM u januaru x 20 radnih dana = 260 KM, 53 KM prijevoz)
Najniža plata u Federaciji BiH, kako prenosi Fokus, od 1. januara do 31. decembra 2024. godine iznosiće 619 KM, odluka je Vlade Federacije BiH, a što je objavljeno u Službenom listu FBiH.
Najniže plata je povećana za samo 23 KM u odnosu na prošlu godinu kada je iznosila 596 KM.
Dakle definitivno ništa od 1.000 KM najniže plate kako je najavljivao federalni ministar Vojin Mijatović, koji je tvrdio ranijih mjeseci da će 1.000 KM biti iznos najniže plate čak od 1. januara 2024.
Inače, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na 46. hitnoj sjednici, održanoj 29. decembra 2023. godine, donijela ovu odluku o kojoj javnost nije bila upoznata.
Ima li RS dva iznosa nanižih primanja?
Međutim ova konstatacija je tačna za dio radnika u javnom sektoru u Republici Srpskoj koji ne primaju topli obrok i regres, već im je on sastavi dio plate.
Kako za Buku kaže Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS 54. 000 zaposlenih kojima je poslodavac Vlada Republike Srpske i koji nemaju pravo na posebno iskazivanje naknada, što nije ništa drugo već diskriminacija.
“Vlada je iskoristila ustavnu mogućnost da kroz Zakon o platama uredi ta pitanja i sada imamo slučaj da će minimalno primanje NK radnika u Vladi biti 900 KM. A tamo gdje nema Zakona o platama imamo sitaciju 900 KM+ minuli rad + 210 toplog obroka + 1/12 regresa, što izlazi blizu 1.200 KM”, rekao je Marić.
I poslodavci iz realnog sektora koji su svi od reda, po zakonu, u obavezi da na najnižu platu koja je sada 900 KM dodaju uvećanja po osnovu minulog rada, toplog obroka, ako isti nije organizovan kod poslodavca, te regresa i ostala primanja, smatraju da u RS imamo dva iznosa najnižih primanja.
Jedan iznos za dio radnika u javnom sektoru, a drugi iznos za radnike u realnom sektoru.
“I ne samo to. Imamo još 40 najnižih plata, jer se minuli rad računa na iznos najniže plate. Najniža plata predstavlja zaštitnu kategoriju za one radnike koji ne mogu postići standardne rezultate rada. Ako na različit način štitimo jednu grupaciju ljudi, onda svakako možemo govoriti o diskriminaciiji. Ovakvi apsurdi u oblasti uređivanja plata uz dugoročnu neefikasnost u suzbijanju neformalne ekonomije, ukazuju na nekonzistentnost poreskog sistema što u konačnici predstavlja nepovoljno okruženje za razvoj kapitala i zajednice u cijelini”, kaže za Buku predsjednik Udruženja poslodavaca RS.
U svakom slučaju iz – najniža plata predstavlja osnovnu (startnu) platu i na njen iznos se dodaju uvećanja po osnovu minulog rada, rada noću, prekovremenog rada, rada na dane državnog praznika, otežane uslove rada…
Na iznos najniže plate dodaju se i naknada za topli obrok, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana, naknada za prevoz, regres i ostala primanja.
