Da li EU otvara pregovore sa BiH?
Evropske komisije će izvještj o BiH vjerovatno razmatrati 8. novembra. Pojedini političari u BiH očekuju pozitivan izvještaj, te da će kasnije Savjet Evropske dati zeleno svjetlo za početak pregovora sa BiH. Istraživali smo koliko su ta očekivanja opravdana?
Stavovi o evropskom putu BiH u okviru same unije su podijeljeni. Sigurno je da BiH nije ispunila ono što je od nje očekivano. Pomaka ima, smatraju analitičari, ali je pitanje da li je to dovoljno za početak pregovora.
“U nekim zemljama članicama EU i parlamenti treba da glasaju i daju podšku otvaranju pregovora. U Briselu postoji razmišljanje o tome da li, pored odluke o Ukrajini i Moldaviji za koju se očekuje da bude pozitivna, EU treba opteretiti BiH koja ima dosta negativan imidž u EU, i među parlamentarcima i u javnosti. Razmišljanje da li treba politički promišljati da se pitanje BiH ostavi za kasnije”, kaže Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost.
BiH već decenijama sama sebe koči jer to odgovara političkim elitama, stvar je političkih analitičara.
“Međutim, EU nam na neki način nam gleda kroz prste i šalje neke ohrabrujuće signale u ovom regionu, prije svega zbog geopolitičke igre odnosno rata u Ukrajini. Dakle, oni nagrađuju ove ljude koji su na vlasti. EU ima svoj interes jer želi da ovaj prostor više i bliže veže za sebe i time pošalje poruku pre svega Rusiji i Kini da je ovo njihova interesna sfera”, objašnjava politički analitičar Velizar Antić.
Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da odluka o počinjanju pregovora može biti politički isforsirana, kao i potvrda o statusu kandidata iz prethodne godine.
“BiH ni politički ni pravo ni po bilo kojim drugim osnovama nije zaslužila da otpočne te pregovore zato što isuviše opstrukcija, konkretno iz Republike Srpske. To bi bila medveđa usluga BiH jer bi u takvoj situaciji nerješenih odnosa svih vrsta, došlo do dalje opstrukcije i odugovlačenja”, jasan je Bubonjić.
Odluka o početku pregovora neće toliko zavisiti od vlasti u BiH koliko od dogovora između članica Evropske unije, ističu analitičari.
Prva opcija je, kaže Ćerimagić, ono što žele pojedini političari u BiH i one zemlje koje je podržavaju, a to je bezuslovno otvaranje pregovora.
„Druga opcija je da sama Evropska komisija postavi listu uslova, da postoji spremnost za otvaranje pregovora ali da je potrebno ispuniti određene stvari koje do sada nisu ispunjene. U tom smislu tada de facto neće biti otvaranja pregovora o članstvu”, navodi Ćerimagić.
Dodaje da je treća opcija to da Evropska komisija otvaranje pregovora preporuči bezuslovno ali da zemlje članice postave svoje dodatne uslove. To, prema njegovim riječima, isto tako znači da od otvaranja pregovora u ovom trenutku neće biti.
Šta bi otpočinjanje pregovora za članstvo BiH u EU značilo za političare, a šta za građane?
“Građani će imati koristi od približavanja EU prije svega jer će se najmoćnije tržište otvoriti, biće mnogo više prostora za naše privrednike i građane. Jedan od najvećih benefita je što ćemo živjeti u društvu u kojem će se sprovoditi vladavina prava, pravosuđe će biti nezavisno, građani će imati mnogo više slobode”, naglašava Antić.
S duge strane, dodaje Bubonjić, ukoliko bi došlo do reformi i ukoliko bi se čitav sistem prilagodio EU normama, to bi za političare značilo gubitak privilegija.
“To bi za njih značilo gubitak svega onog što imaju zahvaljujući parazitiranju na ovakvom sistemu u BiH.”
Šta će se desiti i da li će političke elite u BiH, pod štitom borbe između istoka i zapada, ponovo biti nagrađene biće poznato u novembru. Ono što je već sada jasno je da će kratkih rukava ponovo ostati građani jer i u slučaju pozitivnog odgovora, ističe Antić, oni koristi od Evropske unije neće osjetiti u narednih pet ili šest godina.
(BN) FOTO: ILUSTRACIJA/DNEVNI.BA
