BiH uskoro dobija prvu digitalnu valutu

BiH uskoro dobija prvu digitalnu valutu

Do kraja ove godine na tržištu kriptovaluta trebalo da bi da se nađe i prva digitalna valuta koja dolazi iz BiH, pod nazivom Lova token, oznake BAML, a koju su razvili na prvoj domaćoj kriptoberzi Balkan Crypto Exchange (BCX).

Zamjenik direktora BCX-a i rukovodilac sektora informaciono tehničke podrške i razvoja Boris Majstorović kaže u intervju za portal CAPITAL da se radi od stablecoinu koji ima pokriće u konvertibilnim markama jedan na prema jedan.

MAJSTOROVIĆ: Token funkcioniše kao digitalna konvertibilna marka, skoro identično kao Tether. Namjera je da ga možete slati ga bilo gdje i bilo kome na svijetu, a da se u budućnosti njime plaćaju robe i usluge. U suštini, on će najviše služiti za jeftin i brz prenos konvertibilne marke. Sistem funkcioniše tako da aplikacija, ako, recimo imate Bitcoin, po trenutnom kursu mijenja valutu u marke i plaća trgovcu kupljenu robu. Ako koristite KM novčanik, kao korisnik Love, ne plaćate proviziju. Kod kripto plaćanja, uzima se provizija od korisnika za troškove konverzije. Do kraja godine imaćemo oko stotinu lokacija u kojima će biti moguće kupovati kriptovalutama. Nadamo se da će se to širenje ubrzati.

CAPITAL: Vaša kriptoberza BCX razvija digitalnu valutu u vrijeme kada je svjetsko kriptotržište u krizi, toliko velikoj da mu mnogi proriču propast, a valute nazivaju bezvrijednim. Šta vi mislite o tome?

MAJSTOROVIĆ: Kriza koja posljednjih par mjeseci potresa kriptotržište pokazuje da se ono uključilo u redovne tokove i da više nije izolovano ostrvo rezervisano za IT stručnjake i developere, odnosno da je kritpotržište postalo mejnstrim. Te crne prognoze dolaze od ljudi koji ne vole kriptovalute, pa čekaju neki takav momenat da bi gurali svoje ideje. Cijela ova godina je turbulentna i kao što se vide potresi u cijelom svijetu, tako su vidljivi i na kriptotržištu. Vjerujem je da će se turbulencije nastaviti do kraja godine, cijene će kretati na ovom nivou na kojem su sada, plus-minus deset odsto. Ako ne bude nekih nepredviđenih situacija, vjerujem da će sljedeća godina biti ona u kojoj će doći do oporavka. Kriptotržište postoji samo 12 godina, a osam je bilo “u plusu”, ponekad i preko “3000 odsto”. Ovo je tek treća koja bi mogla da se završi sa negativnim predznakom. Pad koji vidimo nije nešto veliki. Sve što se dešava je potpuno normalno. Nakon više godina rasta, došlo je do godinu ili dvije korekcija cijena.

CAPITAL: Zašto Bil Gejts tvrdi da kriptovalute ne doprinose društvu?

MAJSTOROVIĆ: Postoji sukob generacija oko shvatanja kriptovaluta. Prije Gejtsa je o tome govorila i Kristin Lagard, ranija predsjednica Mednarodnog monetarnog fonda. Ona je govorila kriptovalute ništa ne vrijede. Takvi komentari izazovu i druge da se nadovežu. To su ljudi u poznim godinama i koji, ma čime da se bave, možda danas ne razumiju nove generacije, tik-tokere, mlađe i od nas, one čija je pažnja veoma kratka, koji hoće sve da završe sa dva klika za tri sekudne. Gejts, koji je osmislio Microsoft i napravio revoluciju u svijetu, danas je čovjek koji se bavi nekim drugim stvarima. Njega je vrijeme pregazilo i vidi se da nije u toku. On jeste ikona, ali je izašao odavno iz svijeta tehnologija i njegovi komentari nisu puno uticali. Ako se sjetimo devedesetih, ljudi su osporavali internet, kasnije mobilne telefone, ali pogledajte gdje smo danas. Kao i svemu, i kriptosvijetu treba neko vrijeme da sazri, dok ljudi shvate da to nije ništa komplikovano, nego vrijednost pretočena u digitalni oblik, elektronski novac koji je decentralizovan, za koji nema države ili banke kao posrednika.

CAPITAL: Da li je ovo prilika za ulaganje i u šta treba ulagati?

MAJSTOROVIĆ: Da, sve to treba gledati kao šansu na ulazak na tržište, jer onaj ko nije do sada, godina u kojoj su cijene pale za oko 50 odsto je prilika. U doba kada se suočavamo sa velikom inflacijom prouzrokovanu koronom, ratom u Ukrajini, rastom cijena energenata, Bitcoin i dalje predstavlja vrhunsku investiciju. To je deflaciona valuta, a u vrijeme inflacije koja se neće tako brzo smiriti, najbolje je uzimati nešto što je deflaciono i sačuvati vrijednost novca. Iako to sada ne izgleda tako, jer je Bitcoin pao, mišljenja sam da neće značajnije gubiti na vrijednosti, a da će se sljedeće godine kriptoberza oporavljati. Ne samo Bitcoin, nego generalno i u svijetu, smatram da će se mnoge stvari posložiti i smiriti, pa i kriptosvijet.

CAPITAL: Šta je sa ostalim kriptovalutama?

MAJSTOROVIĆ: Druga stvar koja bi trebalo da pogura kriptosvijet je Ethereum koji nakon četiri godine prelazi sa Proof of Work protokola na Proof of Stake. Rudarenje neće više biti moguće preko grafičkih kartica, prelazi se na ekološki prihvatljiviji sistem koji troši mnogo manje struje, a radi po principu validacije transakcije. Prelazak je najavljen za drugu polovinu ove godine i to će donijeti brže i jeftinije transakcije nego sada. Činjenica da druga po veličini mreža, odmah nakon Bitcoina prelazi na novi savremeniji protokol, mogla bi podići kompletno kriptotržište. Isto tako, ako ne uspije, to može izazvati novi pad. Međutim, vjerujem da će taj tim uspjeti u svojoj namjeri, dugo rade na tome, temeljni su i spremaju se da u live vremenu pređu sa jedne mreže na drugu, a da to niko ne primijeti i da se ne desi neka greška.

CAPITAL: Šta najviše brine ulagače i na šta se sada obraća pažnja?

MAJSTOROVIĆ: Kriptotržište je do prije dvije godine bilo atipično, ostrvo samo za sebe. Do tada na tržište nisu uticale informacije iz realnog svijeta jer su tamo trgovali samo ljudi iz IT sektora. Od 2020. godine na tržište ulaze veliki igrači, poput investicionih fondova i banaka sa američkog tržišta. Ulaskom veće količine novca, ušli su i obrasci koji su počeli da utiču na kriptotržište. Sada se budno prati šta se dešava u svjetskoj ekonomiji, informacije utiču na ovo tržište i ono se ponaša skoro kao svjetsko tržište hartija od vrijednosti. Kriptotržište se uključilo u redovne tokove i unazad dvije godine postalo je mejnstrim. Ne u potpunosti, ali danas u razvijenim zemljama gotovo da nema osobe a da nije imala neki dodir sa kriptovalutama. Onaj ko tek ulazi u kriptotržište, trebalo bi da prati svjetske tokove i informacije pouzdanih medija.

CAPITAL: Kako se sada nosite sa blokadama domaćih banaka koje vrlo često gase račune zbog trgovanja kriptovalutama?

MAJSTOROVIĆ: Mi smo tužili dvije banke, a jedan slučaj je pred Konkurencijskim savjetom BiH u kojem želimo da dokažemo da banke djeluju kao oligopol preko svojih tijela i organizacija. Banke vide sve fintech (kombinacija finansija i tehnologije) kompanije kao konkurenciju. Te kompanije im uzimaju dio kolača od platnog prometa. Ako imate kriptovalutu, za par sekundi možete poslati novac nekome u svijetu i to platite dolar ili dva. Da biste putem swifta, tehnologije iz prošlog vijeka, poslali novac trebaju vam najmanje tri radna dana, devizni račun, odlazak u banku, plaćate svojoj, korespodentskoj i banci u kojoj se novac podiže. Sa kriptovalutama to traje par sekundi i jasno je zašto ih ne gledaju blagonaklono, ali je to i dalje pogrešno. One banke koje budu razumjele procese u finansijskom sektoru i uđu u partnerski proces će profitirati. Mogle bi biti dobar partner i most između digitalnog i realnog svijeta ako to prepoznaju. Ostale neće proći dobro.

CAPITAL: Kako se naše banke ponašaju prema kriptovalutama?

MAJSTOROVIĆ: Banke su dale sebi za pravo da vam zabrane da kupujete kriptovalute na stranim tržištima. Mislim da je vrijeme da se mijenja Zakon o bankama i uopšte o platnom prometu. Banke su u monopolističkom položaju, samo one mogu da vrše platni promet u BiH i ništa ne možete bez banke. Odlučili su da ne dopuštaju trgovanje kriptovalutama i mi smo u nekoliko navrata bili u problemima zbog toga. Igrom slučaja, pronašli smo jednu koja razumije tokove u svijetu i zahvaljujući njoj, uspjeli smo da opstanemo. Da nije tako, morali bi da ugasimo privredno društvo ili da odemo tamo gdje možemo normalno poslovati. Štetu bi pretrpjeli ne samo mi, nego i BiH koja bi tako ostala bez prilike da prati svjetske tokove. Mi kao kompanija funkcionišemo po postojećim zakonima već četiri godine, a kriptotržište nam nije eksplicitno regulisano. Banke su to zloupotrijebile i gasile račune korisnicima. Sada ćemo prvi put dobiti neki zakon, nadam se već u junu.

CAPITAL: Hoće li zakon stati u kraj monopolu banaka?

MAJSTOROVIĆ: Vjerujem da neće. To je njima samo izgovor. Svako zna da ono što nije zabranjeno, to je dopušteno. Niko nije izašao i rekao da su kriptovalute zabranjene, niti je usvojena odluka ili naredba da se njihovo korišćenje zabrani. Niti se to može zabraniti, posebno ne država koja se naslanja i teži prema EU.

CAPITAL: Da li ima mnogo zainteresovanih za kriptovalute?

MAJSTOROVIĆ: Stanovništvo BiH je veoma zainteresovano za kriptovalute. Trenutno, mi imamo preko 13.000 korisnika na našoj berzi i taj broj brzo raste. Nedavno smo na jednoj konferenciji od predstavnika najveće svjetske berze Coinbase, saznali da imaju preko 86.000 korisnika iz BiH. Imamo potencijala da se razvijamo, s obzirom na interesovanje. Vjerujem da oko 100.000 korisnika u BiH na neki način koriste kriptovalute. To nije malo, a broj će rasti.

CAPITAL: Koliko su korisnici prihvatili vašu aplikaciju Lova?

MAJSTOROVIĆ: Tu tek imamo opstrukcija i problema sa bankama, jer ni elektronski novac nije regulisan zakonom. Pokušavamo napraviti multifunkcionalni prozivod koji će objediniti sve potrebe korisnika, od plaćanja računa, preko slanja novca, do plaćanja roba i usluga, osiguranja, parkinga, mikrokredita i sličnog. U pripremi je i štednja u kritptovalutama. Naravno da nećemo mi davati kredite, ali ćemo tražiti partnere čiji će servisi biti intergisani. Lova ima pretenziju da u budućnosti postane nešto kao online banka, neki hibrid ili aplikacija koja će raditi platni promet na jedan novi način, ne ovako kao što sada banke rade, nego na brži i jeftiniji način. Već sada može se poslati novac u svako doba dana i noći i podići na benzinskoj pumpi ili u trafici, što u bankarskom sistemu nije moguće. Ako pošaljete novac preko banke nekome u petak popodne, on će toj osobi stići u ponedjeljak iza devet ujutro. U današnje vrijeme je neprihvatljivo da neko čeka novac tri dana sa ovakvim tehnologijama. Banke se tu nemaju šta buniti, neka unaprijede svoje usluge. Ideja Love je i da se, tamo gdje nema bankomata, može lako doći do novca. Stanovniku Banjaluke tako nešto nije problem, ali jeste stanovniku u nekom selu gdje nema banke ili bankomata na 30 kilometara.

(CAPITAL)

CATEGORIES
Share This