Potpuna transformacija društva, ekonomska, pravna, socijalna. Prilika da se učestvuje u odlukama o kreiranju politika koji utječu na pola milijarde ljudi.
Zašto BiH nema glavnog pregovarača? Dodik i Komšić u sukobu stavova
Ovo je tek dio benefita članstva u Evropskoj uniji. Samo u prvih deset godina članstva, Hrvatska je na raspolaganju imala 25 milijardi eura iz fondova. Od ključne važnosti u transformaciji bio je pregovarač.
“Mi smo imali glavnog pregovarača i dva zamjenika kroz cijeli proces pregovora. Neke države koje sada pregovaraju su svoje glavne pregovarače već promijenile i to ne mora biti niti vrlina, niti mana. Važno je da je prisutna potpuna predanost i iskrenost”, pojasnila je Dubravka Kobaš Lučić iz sektora za koordinaciju evropskih poslova RH.
Devet mjeseci nakon što je Evropsko vijeće otvorilo početak pregovora s BiH, nosioci vlasti nisu blizu rješenja. O imenima se tek spekuliše. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske tvrdi da pregovarač mora biti Srbin. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić odgovara kako o tome ne odlučuje Dodik, niti Vijeće ministara BiH, nego Predsjedništvo BiH. Opozicija kritikuje.
“Oni svaki put insistiraju na tom etničkom principu, mi smatramo da to treba biti osoba koja je prije svega najkvalitetnija za obavljanje tog posla, a da tu ne treba apsolutno da bude primaran taj etnički prefiks. Ja ne znam šta su oni sve dogovarali iz razloga što se ti njihovi sastanci dešavaju jako često i to iza zatvorenih vrata i onda se javnosti, novinarima i opoziciji daju samo šture informacije, a mi ustvari vidimo da poslije svakog tog njihovog dogovora mi imamo određene zastoje na evropskom putu”, smatra Aida Obuća iz SDA.
“Korak naprijed, nazad dva”
Vlast se nije iskazala ni u drugim traženim reformama. Korak naprijed, nazad dva. Početkom decembra novi sastanak lidera u Mostaru. Ocijenjen plodonosnim, no rezultirao je otkazivanjem sjednice Vijeća mninistara BiH dva puta u posljednjih deset dana. Razlog je, navodno, kažu ministri iz reda Srba, dolazak kosovskog premijera u BiH.
“To je bilo u petak, ministri su najavili svoj izostanak zbog posjete koju oni ne odobravaju ali ja ne znam šta je danas, je li danas neko u gradu ko ne bi smio biti, prema tome mislim da ovo nije odgovorna politika, ne može život stati zbog nekih političkih stavova”, rekao je Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH (NS).
Probijeni svi rokovi koje je Brisel dao bh. vlastima
Tako su probijeni svi rokovi koje je Brisel dao bh. vlastima da usaglase nekoliko zakonskih rješenja koja bi otvorila vrata milionima eura iz evropskih fondova predviđenih Planom rasta za Zapadni Balkan. Održavani su sastanci lidera stranaka, radnih grupa, pomaci su najavljivani svaki dan, da bi posljednja izjava ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca odgonetnula da dogovor o zakonima o graničnoj kontroli i identifikacionim dokumentima, nisu finalizirani.
“Da bismo održali sjednicu Vijeća ministara BiH da bi se javnosti činilo da se nešto čini u Savjetu ministara, ne može, cijenim da ne postoji niti politički niti neki drugi formalni uslovi da se Savjet ministara održi, ja očekujem da će se ovim pitanjima obaviti konsultacije lidera, ovo ne može proći bez dodatnih konsultacija”, naveo je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD).
Debakl sa samitom u Neumu
Volje nije bilo ni riješiti pitanje Zakona u sudu, stavovi ostaju nepromijenjena, a tiču se sjedišta Apelacionog odjela Suda.
“Sada možete shvatiti kako je veliki uspjeh kada mi usvojimo neki težak zakon, kao što je Zakon o sukobu interesa ili izmjene i dopune VSTV, da doista zbog isključivih, maksimalnih zahtjeva dolazimo do zastoja, koliko ja vidim nekome čak nije ni problem što ti zastoji traju godinama, mi pokušavamo naći rješenje, pokušavamo naći kompromis, ali nam je potreba politička volja”, dodao je Davor Bunoza, ministar pravde BiH (HDZ).
Nakon debakla s organizacijom susreta lidera Zapadnog Balkana i evropskih zvaničnika u Neumu, nova prilika je u srijedu. No, bh. predstavnici tamo ne idu svijetlog obraza. Liderima regije će biti predstavljena deklaracija koja u fokusu ima ubrzan proces proširenja, ali uslovljen vlastitim zaslugama svake pojedinačne zemlje.
Piše: Adisa Imamović/N1
