Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) podnijela je Tužilaštvu BiH devet prijava zbog krivičnih djela počinjenih tokom Općih izbora održanih u oktobru 2018. godine na području Brčkog, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Istražioci SIPA-e su za tri vezane istrage (“Izbori 2018. – Brčko 1”, “Izbori 2018. – Brčko 2” i “Izbori 2018. – Brčko 3”) dostavili Državnom tužilaštvu devet krivičnih prijava zbog krivičnih djela “prevara pri glasanju” i “izborna prevara”, odnosno sprovođenja postupka takozvanog “fiktivnog glasanja”.

Prema krivičnim prijavama, u koje je BIRN BiH imao uvid, Tužilaštvu BiH su prijavljeni Dejan M., Jovan K., Miljan V., Biljana P., Nebojša R., Aleksandar S., Đuka V., Slobodan L. i Bojan K.

“Imenovani od strane Izborne komisije Brčko Distrikta BiH, provodili su postupak takozvanog ‘fiktivnog’ glasanja, na način da su u biračkom spisku, na mjestima predviđenim za potpis glasača, vršili potpisivanje u ime glasača koji su se nalazili na navedenim biračkim spiskovima ali nisu iskoristili svoje aktivno biračko pravo, nakon čega su zaduživali glasačke listiće za sve nivoe vlasti i iste popunjavali, odnosno glasali umjesto drugog, te u konačnici krivotvorili rezultate izbora na biračkim mjestima za koja su bili ovlašteni”, stoji u krivičnim prijavama.

Aleksandra Pandurević, bivša poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i članica Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS), rekla je da je njena stranka prijavila neregularnosti tokom izbora u Brčkom.

“U Brčkom je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) to radio, a SDS je prijavio izborne neregularnosti”, kazala je Pandurević.

Iz Gradskog odbora SNSD-a u Brčkom nisu htjeli potvrditi da li su osobe iz prijave njihovi članovi, a BIRN BiH nije mogao nezavisno potvrditi ovu informaciju.

Prema službenim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK), u Brčkom je tokom oktobarskih izbora 2018. godine glasalo ukupno 63.771 osoba, od toga 26.452 pod opcijom “Republika Srpska”. U Brčkom glasači imaju mogućnost da se opredijele za koju entitetsku opciju žele glasati za više nivoe vlasti. Najveći broj glasova za Predsjedništvo BiH i predsjednika Republike Srpske dobili su kandidati SNSD-a.

Fantomski glas “Amerikanaca”
SIPA je utvrdila, kako stoji u prijavama dostavljenim Tužilaštvu BiH, da je fiktivnim glasanjem u Brčkom svoj glas, iako 7. oktobra 2018. nisu bili u BiH, dalo više birača. Tako je, prema podacima iz istrage, svjedok T.S. potvrdio da je njegova kćerka B.T., iako već dvije godine živi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a isto toliko nije dolazila u BiH, 7. oktobra “glasala” u Brčkom.

Isto je rekao i drugi svjedok, koji je inspektorima SIPA-e potvrdio da su njegovi sinovi i kćerka na dan Općih izbora bili u inostranstvu a prijavljeni su da su glasali.

SIPA je istragom u Brčkom utvrdila i jedan slučaj da je umrla osoba “glasala” na Općim izborima. Provjerama je utvrđeno da je D.M., rođen 1943. godine, umro prije dana održavanja izbora, a i pored toga prijavljen je kao aktivni učesnik na izborima.

Izmjena volje birača jedno je od najtežih krivičnih djela u našoj zemlji, za koje su kazne preblage, a najveću odgovornost snosi CIK, smatra Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije nevladinih organizacija “Pod lupom”.

“CIK jeste kažnjavao biračke odbore, ali su te kazne minorne. Za takva krivična djela pristalica sam da budu kazne zatvora. CIK, kao i druge institucije uključene u izborni proces, mora jače reagovati. Treba drastično povećati novčane kazne, jer kazna od 200 maraka ne može postići ni individualnu prevenciju, a da ne govorim o kolektivnoj”, kazao je Šehić.

Glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić smatra da institucija u kojoj radi ima odgovornost samo za “provođenje izbornog postupka”, dok su za izborne prevare zaduženi istražni organi.

“Posmatrači na biralištima rade svoj posao. Treba da budu sve vrijeme na svom biračkom mjestu. Na prošlim izborima imali smo više od 50.000 posmatrača, a samo dvojica, da budu konstantno na biračkom mjestu, mogu spriječiti sve malverzacije. Procedure brojanja su propisane zakonom, a sve ostale nezakonitosti stvar su istražnih organa, a ne CIK-a BiH”, rekla je Pirić za BIRN BiH.

Njeno mišljenje ne dijeli Aleksandra Pandurević, koja tvrdi da je CIK dužan postupati po službenoj dužnosti kada ima indicija da se dešava krivično djelo.

“Dovoljno je otvoriti biračke kutije i prebrojati u CIK-u. Oni su to znali u jako mnogo slučajeva i bili su dužni postupiti po službenoj dužnosti ako ima indicija da se negdje dešava krivično djelo. Dovoljno je da otvore i ponovo prebroje glasove, i sve bi im bilo jasno”, kazala je Pandurević.

Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je, osim odgovornosti za provođenje izbornog procesa, zadužen i za izmjene nepravilnosti u sistemu kakav trenutno imamo tokom svakih izbora, istakao je Šehić.

“Naravno da je odgovornost na CIK-u ako ne preduzima radnje prema onima koji krše Izborni zakon BiH. Oni, kao i druge institucije uključene u izborni proces, moraju rješavati ove probleme. CIK mora predlagati izmjene Izbornog zakona, kojem očito nešto fali, jer upravo je CIK odgovoran za sprovođenje izbornog procesa”, smatra Šehić.

Obesmišljen izborni proces
Izborne krađe, u mjeri u kojoj su prisutne u BiH, obesmišljavaju čitav birački proces, smatra Aleksandra Pandurević, koja je nedavno saslušana u SIPA-i kao svjedokinja u još jednom predmetu, koji se tiče izbora u Zvorniku.

“Nikada nijedan kandidat mimo Zvornika ne može proći, jer se pokaže poslije da ti kandidati osvoje sve svoje glasove u Zvorniku i potpuno promijene izbornu volju građana. Tu se lako može ustanoviti kriminal, jer oni na nekim biračkim mjestima dopisuju preferencije. Isto je i u Doboju – identičan scenario kao Zvornik. To vam je već, uz Brčko, 30 posto biračkog tijela u Republici Srpskoj. Kad na takav način promijenite volju birača, u potpunosti su obesmišljeni rezultati izbora. Besmisleno je izlaziti na izbore kada već 30 posto glasova imate isprojektovano”, rekla je Pandurević.

Prema pažljivoj analizi biračkih mjesta, od 88 njih, na više od 60 se vrše krađe glasova, tvrdi Pandurević.

“Na onim mjestima gdje se to ne dešava, sasvim drugačiji je trend glasanja. Tamo gdje se izbroje glasovi po zakonu, naprimjer gdje je urbano biračko tijelo, imate pet biračkih mjesta. Na tri mjesta lokalni kandidati imaju 100 posto glasova liste, a onda vidite dva na kojima dobiju po 20 posto glasova liste. Nemoguće je da su tako različiti trendovi u jednoj zgradi, u dva ulaza”, kazala je Pandurević.

Nakon izbora održanih u oktobru prošle godine, mediji u BiH su objavili priču Srebreničanina Abida Dudića, koji je rekao da je prije izbora utvrdio da je prijavljen da glasa iz Srbije.

“Neko je iskoristio i prijavio me u Zvorniku Malom. Uoči izbora ja sam izgubio vozačku dozvolu u Zvorniku, u Karakaju, i moguće je da su iskoristili to pa me prijavili. Ne mogu da glasam ovdje, gdje sam proveo 64 godine. Nema me na spisku, provjerio sam”, kazao je Dudić za Radio Slobodna Evropa.

Pandurević je priznala da “sve političke stranke dijele odbore u Zvorniku”.

“To je tako i ne miješaju se jedni drugima”, rekla je ona.

(detektor.ba)