Gospodar Hercegovine bio je Stjepan Vukčić Kosača. Stjepan je 1448. godine dobio titulu hercega. Proglasio se hercegom od Svetog Save te je ta oblast po njemu nazvana Hercegovina.

Dogradio je i uljepšao Herceg Novi, koji je po njemu dobio ime. Hercegovina je opšte nasljedstvo čiju vrijednost treba poznavati. Reljef u Hercegovini oblikovale su najraznovrsnije sile na našoj planeti. Elementi kraškog reljefa su škrape, vrtok, uvale, kraška polja i pećine. Reljefna energija onemogućila je da u Hercegovini ima magle. Ako obilazite predjele u Hercegovini, vidjećete snažne ljude koji mogu savladati izazove ovog prekrasnog, ali neumoljivog i zahtjevnog predjela. Priroda u Hercegovini je lijepa i veoma privlačna. Lijepa zemljo, Hercegovino, tvoja polja, planine, rijeke, jezera i šarene livade prelijevaju se u bojama. Divim ti se izvanredni daru prirode. Suncem vječno obasjana,  kolijevko tvojih kćeri i sinova. U ovoj prirodi čovjek postaje učenik zato što sam posmatra i rasuđuje. Tom prilikom on oživljava uspomene na naše pretke, koji su nam ostavili slobodnu Hercegovinu i državu. Međunarodna obaveza je da se zaštiti priroda. Na taj način štitimo posebne vrste u prirodi. Zaravljeno prirodno zemljište čine livade. One su sjenokosi ili pašnjaci s raznim vrstama trava. Livadarstvo je poljoprivredna grana koja obuhvata sve što se odnosi na proizvodnju sijena i pašnjake. Sva polja u Hercegovini su povoljna za zemljoradnju. Svojom ljepotom naročito se ističe Gatačko polje. U Gatačkom polju cvijeće odiše mirisom i otkriva svoju ljepotu kao dar ovome svijetu. U njemu je sagrađen hotel “Košuta” smješten u borovoj šumi. Hercegovačko kamenje se zbog izuzetnog kvaliteta izvozi u druge zemlje. Još od najstarijih vremena ljudi ukazuju poštovanje neobičnim oblicima kamenja (šuplje kamenje, kameni stubovi i sl.). Vjerovalo se da je u kamenu duša pokojnika. U kameno doba ljudi su od kamena pravili alatke i oružje.

Ako putujete i prođete kroz tunel Čemerno, doći ćete u Nacionalni park Sutjeska. Ispod planine Maglića, Volujaka i Snježnika su kanjoni rijeka Sutjeske, Perućice i Suhe u kojima se nalazi vodopad Skakavac. On se stropoštava sa visine 75 metara u kanjon koji vodi u Drinu. U Nacionalnom parku Sutjeska nalazi se prašuma Perućica. Perućica je prirodni iskonski dragulj. U njoj se nalaze prostrani kompleksi šuma. Ovaj prašumski rezervat poznat je širom svijeta. Zbog svoje raznovrsnosti Perućica se čuva kao turistički objekat. Među izvanrednim darovima prirode ističu se ljekovite biljke  i hercegovački med. Med, polen i matična mliječ imaju čudotvorno ljekovito dejstvo.

Hercegovci su posebno ponosni na pjesnike Dučića, Radičevića i Šantića. Pod uticajem pjesnika i sami sastavljaju stihove. Osjećaš li mirise cvijeća i trave sitnice iz hercegovačkih polja, draga moja.  Gdje zrikavci zriču, vezu priču dugu o toplome jugu. Sve je bilo san i pjesma i livade i cvijeće, al’ od svega, draga moja, ponajljepša bila ti si. O, lijepe, zvjezdane noći(!); što još istim svjetlom sjaje. Pjevam tebi, Hercegovino moja, i ta pjesma još uvijek traje.

Danilo B. Bjelogrlić

(Nezavisne)