Predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose i ugledni politički analitičar iz Beograda Dušan Janjić kaže da ne isključuje mogućnost da se lider SNSD-a Milorad Dodik uskoro povuče sa pozicije srpskog člana Predsjedništva BiH i preuzme funkciju premijera Republike Srpske.

U intervjuu za Insajder Janjić, između ostalog, govori i o razlozima povratka fokusa SAD na Zapadni Balkan, mogućim raspletima političke krize u BiH, koliko će se politika EU prema BiH mijenjati s obzirom na dolazak novih ljudi na ključne pozicije u Briselu.

INSAJDER: Američki ambasador u BiH Erik Nelson nedavno je u Beogradu imao sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Da li je neuobičajeno to da se ambasador SAD u jednoj zemlji sastaje sa predsjednikom druge države? Šta je, po vašem mišljenju, bio razlog tog sastanka?

JANJIĆ: Nelsonov sastanak sa Vučićem potpada pod model takozvanih regionalnih konsultacija, kada ambasadori iz regiona dođu u Beograd i imaju konsultacije, pa, eto, dobiju priliku da vide i Vučića. To jeste malo neuobičajeno, ali to znači i da je taj sastanak ranije dogovoren. Koliko znam, svrha tih konsultacija bila je da ambasador Nelson dobije neku potpuniju sliku. Prije svega o tome kako ljudi u Srbiji vide BiH, kako je vidi ovdašnja javnost i onda, najvažnije, kako to vidi sam predsjednik Vučić. Smatram da je to bio značajan radni sastanak. Osim toga, sama činjenica da je taj sastanak dospio u javnost govori o tome da su obje strane bile zainteresovane da to tako bude.

INSAJDER: Da li to znači da se SAD sve više interesuju za situaciju na Zapadnom Balkanu i BiH?

JANJIĆ: To treba posmatrati kao dio jednog procesa, jer SAD trenutno definišu svoju politiku zbog sukoba i razlika koje postoje između Kongresa, Stejt departmenta i predsjednika Trampa. S druge strane, očigledno je da je tema Zapadnog Balkana i njegove stabilizacije došla na dnevni red ne samo EU i Rusije, nego i SAD i NATO, o čemu govori i jučerašnja posjeta komandanta NATO snaga Beogradu. Očigledno je da NATO želi da pošalje vrlo jasnu poruku da je tu i da ne planira da ode.

INSAJDER: Ni devet mjeseci nakon izbora u BiH nije formirana nova vlast, Savjet ministara nalazi se u blokadi, isto tako i rad Parlamenta BiH. Kako vidite rasplet ove političke krize?

JANJIĆ: To o čemu govorite je privremena kriza. Strukturalna kriza u BiH je ono što zapravo traži ozbiljne strategije i promjene u ustavnom sistemu, izborima i tome slično. To negdje u perspektivi, za godinu ili dvije, vodi ka onome što su neki nazvali Dejtonom 2, ali i nekom novom obliku dogovora zainteresovanih stranih sila, političara i javnosti u BiH i regionu. Što se tiče sadašnje krize, ona visi o koncu i ima dva segmenta. Jedan je konstituisanje vlasti na zajedničkom nivou i to je očigledno u zastoju iz dva razloga. Prvi razlog je realna snaga Milorada Dodika da usporava proces ili da ga blokira na određeno vrijeme, a drugi je nejasna politika HDZ-a BiH i potpuno nemušti odgovori hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Očigledno je da je Zagreb zatečen razvojem događaja oko izbora Željka Komšića, a i nije se toliko bavio Hercegovinom. Mislim da će ih osvijestiti događaji oko mostarskog „Aluminija“. Osvijestiće ih troškovi kada žele da se igraju Herceg-Bosne jer im je to sada došlo na naplatu. Osim toga, ne treba zaboraviti ni to da je potrebno vrlo malo da se promijeni odnos snaga pa da Dodik, na primjer, izgubi vlast i u Republici Srpskoj.

INSAJDER: Kako to mislite?

JANJIĆ: Pretpostavljam da je Dodikova strategija da se sad, za par dana, kad mu se završi mandat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, polako vrati tamo gdje su moć i uticaj i da ga neko drugi zamjeni u Predsjedništvu BiH, ali to neće ići samo po njegovoj volji. Dakle, prvo je pitanje da li će Dodik ostati u Predsjedništvu BiH ili će se vratiti u Banjaluku da bude premijer. Ono što je na nivou BiH neraščišćeno jeste i odnos Bakira Izetbegovića i Denisa Zvizdića u SDA, kao i umiješanost Turske. U onom momentu kad Zvizdić nađe dovoljno snage da nastavi ono što radi i da manje sluša Tursku, a više sluša potrebe BiH i zahtjeve EU i SAD, mislim da je stvar riješena. Tada će doći do konstituisanja zajedničkih organa, a ako ne, onda to vodi ka jednom odloženom procesu koji će na kraju rezultirati novim izborima. To je prvi proces. Drugi je mnogo važniji i počeo je sa protestima građana, od protesta grupe Pravda za Davida do protesta u Sarajevu protiv neefikasnosti pravosuđa koji je, na kraju, eskalirao u situaciju u koju se uključio i ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić. To su stvari koje očigledno treba da dozovu pameti i ohrabre ljude iz pravosuđa da počnu da procesuiraju i političare.

INSAJDER: Vjerujete da je moguće to da sadašnje pravosuđe u BiH počne da procesuira političare zbog kriminala i korupcije?

JANJIĆ: Pa, moglo bi se reći da se iza svega što sam naveo valja ono što u Albaniji zovu „narko država“. U BiH nema toliko narkotika, ali ima i toga, ima finansiranja i odlaska u ratove u trećim zemljama, ima tu i trgovine oružjem, mnogo korupcije, veza političara sa ekstremizmom i organizovanim kriminalom. To bi moglo da ubrza sve procese, da stvori kritičnu masu u društvu u kome će prevladati osjećaj svih građana BiH o sopstvenoj ugroženosti. Ako se to dogodi, onda ćemo vrlo brzo imati situaciju da neće biti potrebno formiranje Savjeta ministara već razgovori o novom konstituisanju odnosa u izbornoj sferi i u sferi odlučivanja u BiH.

INSAJDER: Koliko će promjene na čelu Delegacije EU i Evropske komisije uticati na BiH i Zapadni Balkan?

JANJIĆ: Nebitno je to ko je predstavnik EU. To je najmanje važno. Ono što je važno jeste to da se već po izboru predsjednice Evropske komisije može vidjeti da se Evropa vraća onim svojim najboljim godinama kada se širila i jačala. To se, između ostalog, vidi i po strukturi Evropskog parlamenta i po govoru nove predsjednice Evropske komisije. Mislim da će se BiH ponuditi sva moguća asistencija i ubrzavanje prijema, ali ne treba imati iluzija o nekakvom prijemu u članstvo u paketu, prijemu dok se ne ispune uslovi. To znači da će BiH morati da uđe u intenzivne reforme, što se, kao što sam već govorio, potpuno podudara sa američkom željom da se stvari restruktuiraju, da se dovrše reforme i da se uklone političari iz devedesetih, pogotovo oni povezani sa terorizmom i organizovanim kriminalom.

(INSAJDER)