Mnoga preduzeća ili fizička lica bez ikakvih odobrenja, ili zloupotrebom rješenja za vađenje materijala iz vodotoka, izdatih u svrhu održavanja korita, vrše nelegalnu eksploataciju šljunka, pijeska i kamena, a nadležne institucije Srpske ne reaguju i ne sprečavaju nanošenje velike štete životnoj sredini i budžetu RS.

Dio izvještaja o radu Komisije za koncesije za 2018. godinu posvećen je problemima prisutnim kod realizacije Ugovora o koncesiji u oblasti mineralnih resursa, te navedenom problemu nelegalne eksploatacije šljunka.

Obilaskom koncesionara Komisija za koncesije je uočila problem nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska iz vodotoka, vodnog i poljoprivrednog zemljišta, tehničkog – građevinskog kamena, kvarcnog pijeska, arhitektonsko – građevinskog kamena, raznih vrsta glina i drugih mineralnih sirovina.

Sve to, ističu u Komisiji, koncesiona preduzeća dovodi u neravnopravan položaj, jer su izložena nelojalnoj konkurenciji koja im stvara probleme u poslovanju.

U Komisiji ističu da već godinama skreću pažnju na ovaj problem.

„I u proteklim godinama Komisija je isticala potrebu većeg angažovanja inspekcijskih organa na terenu, kao i jaču institucionalnu, zakonsku i svaku drugu podršku kako bi se ovaj problem riješio. Neophodno je u narednom periodu intenzivirati rad inspekcijskih i drugih organa sa ciljem smanjenja uočene anomalije“, navodi predsjednik Komisije za koncesije Radenko Đurica u izvještaju koji će podnijeti Narodnoj skupštini na sjednici koja počinje u utorak.

Zakonom o vodama definisano je da je vađenje materijala u koritima i vodnom zemljištu dozvoljeno u obimu i na način kojim se uređuje korito i vodno zemljište, ili ako služi sprovođenju mjera zaštite, na osnovu izdatih vodopravnih akata.

Međutim, ta zakonska mogućnost se zloupotrebljava.

„Veoma često se u proteklom vremenu dešavalo da pravna ili fizička lica bez ikakvih odobrenja, ili zloupotrebom rješenja za vađenje materijala iz vodotoka, vrše nelegalnu eksploataciju šljunka, pijeska i kamena“, ističu u Komisiji.

I Zakonom o koncesijama kao predmet koncesije određeno je vađenje materijala iz vodotoka, ali prema Programu uređenja vodotoka i korišćenje vodnog zemljišta za realizaciju neke od privrednih djelatnosti ili za realizaciju drugih predmeta koncesije.

„Nisu preduzimane značajne aktivnosti u pravcu uvođenja ovog predmeta koncesije u koncesione okvire, tako da i dalje nemamo zaključenih ugovora o koncesiji u ovoj oblasti. Komisija smatra da je neophodno ovu oblast uvesti u koncesione odnose sa ciljem sređivanja stanja i kvalitetnije kontrole. Takođe, potrebno je pojačati rad inspekcijskih organa kako bi se spriječile zloupotrebe i nanošenje velike štete životnoj sredini, kao i budžetu Republike Srpske“, naglasili su u Komisiji.

U Srbiji i Hrvatskoj postoji zaključen veliki broj ugovora iz ove oblasti, dok u Srpskoj i dalje nema ni jednog zaključenog ugovora i pored intenzivne i većim dijelom neplanske eksploatacije, te iz Komisije poručuju je neophodno da institucije reaguju.

Koncesionari sa jednim zaposlenim

Komisija za koncesije je istakla i problem poslovanja koncesionara koji se bave proizvodnjom i prodajom vode zbog nelojalne konkurencije iz zemalja okruženja.

Navedeno je i da postoji problem neuravnoteženog regionalnog razvoja, odnosno da su koncesije u oblasti mineralnih sirovina koncentrisane na pojedinim regijama.

Izražen je i problem da pojedini koncesionari imaju zaposlen minimalan broj radnika, najčešće jednog, te je Komisija izrazila ozbiljnu sumnju u mogućnost realizacije ugovora o koncesiji, te pozvala institucije da preispitaju ugovorni odnos ili isti raskinu.

Izvještaj Komisije za koncesije pred narodnim poslanicima će se naći na idućoj sjednici zakazanoj za 11. jun.

(CAPITAL)