Region u 2022. godini: Od tenzija na Kosovu do najveće pljačke u Hrvatskoj

Region u 2022. godini: Od tenzija na Kosovu do najveće pljačke u Hrvatskoj

Tenzije na Kosovu zbog odnosa Beograda i Prištine, najveća pljačka u Hrvatskoj, politička previranja u Crnoj Gori i masakr na Cetinju, među događajima su koji su privukli najviše pažnje javnosti u 2022. u regionu.

TENZIJE IZMEĐU BEOGRADA I PRIŠTINE

Tenzije na Kosovu i Metohiji trajale su cijelu 2022. godinu. Dogovori su se slabo micali sa mrtve tačke, a ako je i bilo dogovora, uglavnom su prekršeni.

Situacija je dovedena do usijanja nakon što je Priština najavila da od 1. avgusta počinje primjenu recipročne mjere o preregistraciji tablica, kao i o ličnim kartama.

Rok je ipak pomjeren, nakon čega je postignut dogovor Prištine i Beograda o preregistraciji vozila sa srpskim tablicama do 31. oktobra. Najprije je počela sa opomenama, a i najavila kazne za KM tablice.

I nakon velikog narodnog skupa Srba u Sjevernoj Mitrovici, i izlaska Srba iz svih kosovskih institucija, Aljbin Kurti, privremeni premijer prištinskih institucija, nije htio odustati od kazni za tablice, ali je odložio kažnjavanje, a onda je postignut dogovor o obostranom prestanku izdavanja novih tablica.

Novo zaoštravanje odnosa izbilo je kada su specijalci ROSU 11. decembra upali u Gazivode i pocijepali srpsku zastavu.

Dan ranije uhapšen je bivši policajac Dejan Pantić, zbog čega su Srbi postavili barikade na sjeveru KiM, poručivši da žele da sačuvaju mir.

Albanski odbornici položili su zakletve u Sjevernoj Mitrovici, što je Petar Petković, direktor Kancelarije za KiM, komentarisao da su Albanci nasilno preuzeli vlast u ovoj srpskoj opštini.

Priština je 15. decembra aplicirala za punopravno članstvo u EU, za šta je Vučić rekao da je kršenje Vašingtonskog sporazuma. Ambasadori država članica EU postigli su dogovor o pokretanju pitanja o viznoj liberalizaciji za samoproglašeno Kosovo.

Situacija je dodatno zaoštrena nakon što prištinska policija nije pustila patrijarha srpskog Porfirija da dođe u Pećku patrijaršiju. Poslije toga Srbi su zbog straha postavili nekoliko novih barikada, a Vojska Srbije je podigla borbenu gotovost.

Nakon što je Pantić prebačen iz sudskog u kućni pritvor i razgovora Srba na KiM sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, uklonjene su sve barikade, a ukinuta je i borbena gotovost Vojske Srbije.

PREVRNUO SE VAGON SA AMONIJAKOM

U Pirotu se prevrnuo vagon sa 20 tona amonijaka, koji je iscurio, a vlasti su proglasile vanrednu situaciju. Od početka su vlasti tvrdile da je koncentracija amonijaka u vazduhu ravna nuli i da je voda ispravna za piće, ali da ipak iz predostrožnosti ne piju vodu iz vodovoda.

Građani su se uspaničili, ali su ih vlasti uvjeravale da nema mjesta panici. U večeri kada se desio ovaj akcident ljekarsku pomoć zatražilo je 57 ljudi, ali ih je većina ubrzo otpuštena na kućno liječenje, a manji broj je zadržan u bolnici.

Nađena su dva tijela, a kasnije, nakon obdukcije, objavljeno je da su usljed gušenja amonijakom preminule dvije osobe, i to 74godišnji Piroćanac i turski kamiondžija.

NASILJE U ŠKOLAMA

Region je u 2022. šokiralo i sve više slučajeva nasilja u školama, među kojima je i nasilje u Srednjoj školi u Vranju, kada je učenik četvrtog razreda tukao i natjerao dvojicu učenika prvog razreda da goli hodaju po učionici i to je sve snimljeno mobilnim telefonom.

Slučaj nasilja u školi koji je najviše zgrozio javnost dogodio se 9. novembra kada je jedan učenik izmakao stolicu profesorici u Tehničkoj školi u Trsteniku, koja je potom pala na pod.

Druga dva učenika su snimali mobilnim telefonom i taj snimak je objavljen na društvenim mrežama. Dva učenika su zbog toga izbačeni iz škole, a treći se ispisao.

Učenik koji je izmakao stolicu profesorici pokušao je da počini samoubistvo.

POPIS U SRBIJI

Još jedna vijest je bila vrijedna da se spomene, a to je da je nakon izvršenog popisa stanovništva u Srbiji ustanovljeno da u ovoj zemlji živi 6.690.887 građana, što je manje za pola miliona od zadnjeg popisa 2011. godine.

STRADALO OSAM RUDARA

Rudari Darko Zlatković (43), Nenad Trivunac (37), Radovan Grujić (47), Petar Petrović (31), Branko Čokorilo (56), Branislav Zlatanović (55), Bratislav Živković (59) i Bojan Stajić (34) stradali su u nesreći u rudniku „Soko“, nedaleko od Sokobanje. U nesreći je povrijeđeno 20 rudara. Iako su prvobitne informacije bile da su rudari stradali u eksploziji, kasnije je pojašnjeno da su se ugušili usljed naglog proboja metana.  Naziv fotografije: peris

NAĐENO TIJELO PERIŠA

Tijelo Mateja Periša (28), koji je nestao u Beogradu u noći s 30. na 31. decembra 2021, nađeno je u Dunavu kod Ade Huje. Nestanak Splićanina izazvao je veliku pažnju medija u cijelom regionu i opsežnu potragu za njim uz razne teorije.

MILANOVIĆ vs. PLENKOVIĆ

Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, i Andrej Plenković, hrvatski premijer, nastavili su i 2022. godine sa  svojim prepucavanjima, koja nerijetko i nasmiju javnost.

Jedno od najvećih prepucavanja bilo je u vezi sa obučavanjem ukrajinskih vojnika. Naime, Plenković je bio za to, a Milanović protiv, pa je o tome odlučivao Sabor, koji je donio odluku da se ne obučavaju u Hrvatskoj.

HRVATSKA U ŠENGENU

Hrvatska je na sastanku ministara unutrašnjih poslova članica EU u Briselu dobila jednoglasnu podršku za ulazak u šengenski prostor, dok za Bugarsku i Rumuniju nije bilo konsenzusa.

Hrvatskoj, kao 27. članici šengenskog prostora, od 1. januara 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima, a 26. marta iste godine i na aerodromima.

VUKOVAR OSTAO BEZ ĆIRILICE

Gradsko vijeće Vukovara donijelo je odluku kojom se iz Statuta izbacuje pravo srpske manjine na ćirilicu. Odluka je uslijedila nakon što je popisom stanovništva utvrđeno da u Vukovaru Srbi čine manje od trećine stanovništva, čime su izgubili pravo na službenu upotrebu jezika i pisma.

NAJVEĆA PLJAČKA U HRVATSKOJ

Vladu Andreja Plenkovića i cijelu Hrvatsku potresao je skandal sa hapšenjem čelnika INA, zbog najveće pljačke u istoriji.

U akciji koju su pokrenuli USKOK i policija na meti istražilaca našli su se direktor u INA Damir Škugor, predsjednik Hrvatske advokatske komore (HOK) Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić, s kojim je suvlasnik firme „OMS upravljanje“, Škugorov otac Dane i predsjednica uprave „Plinara istočne Slavonije“ Marija Ratkić.

Šteta za INA prelazi milijardu kuna (1 evro vrijedi nešto više od 7,5 kuna), protivzakonita zarada Damira Škugora i njegovog oca Dane Škugora je gotovo pola milijarde kuna, dok je Goran Husić profitirao za više od 90 miliona kuna, a Josip Šurjak za 68,9 miliona kuna.

OSLOBOĐEN IVO SANADER

Ivo Sanader, bivši hrvatski premijer i nekadašnji predsjednik HDZa, nepravosnažno je oslobođen optužbi za ratno profiterstvo u ponovljenom suđenju u aferi „Hypo“, za šta je u ranijim postupcima dva puta bio osuđen.

POLITIČKA KRIZA U CRNOJ GORI

Politička kriza u Crnoj Gori, sa padom jedne i izborom druge vlade… pa opet padom vlade, a onda i sa neuspjelim izborom sudija Ustavnog suda, lokalnim izborima… obilježili u ovu, u svakom slučaju, ne dosadnu godinu.

U februaru je pala 42. Vlada tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, a u aprilu je izabrana vlada za Dritanom Abazovićem na čelu. U avgustu je pala Abazovićeva vlada, koja je imala najkraći mandat u novijoj crnogorskoj istoriji.

Lokalni izbori u 14. opština održani su 23. oktobra, a stranka Mila Đukanovića je izgubila vlast u Podgorici nakon više od dvije decenije. Nakon raznih peripetija sa Đukanovićem, ipak je Miodrag Lekić, predsjednik Demosa, 29. decembra 2022. imenovan za mandatara Vlade Crne Gore.

Svojevrsni rekord po broju ponovljenih glasanja drži opština Šavnik, u kojoj su izbori skoro svake nedjelje od 23. oktobra.

MASAKR NA CETINJU

Vuk Borilović (34), u nezapamćenom krvavom piru lovačkim karabinom, za koji je imao dozvolu, u Cetinju je ubio svojih 10 sugrađana, među kojima je bilo i djece, a onda stradao u vatrenom okršaju s policijom pod neutvrđenim okolnostima.

Prve žrtve masakra bili su Nataša Pejović Martinović (35) i najmlađe žrtve, njeni maloljetni sinovi Mašan (8) i Marko (11), inače Borilovićevi podstanari. Građani nisu dozvolili pogreb masovnog ubice na Cetinju i on je sahranjen na tajnoj lokaciji.

U njega je ispaljeno pet metaka, a ustanovljeno je da je prvi metak bio policijski i da neće biti istrage povodom toga.

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR SA SPC

Temeljni ugovor između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) potpisan je u Podgorici. Ugovor su potpisali Dritan Abazović, kao premijer Crne Gore, i patrijarh srpski Porfirije.

Ovim je stavljena tačka na decenijsku polemiku između Crne Gore i SPC. Vlada Crne Gore usvojila je Temeljni ugovor 8. jula, a Abazović i Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, saglasili su se 19. jula da ugovor još jednom treba da provjere pravni eksperti, što je i učinjeno.

UHAPŠENA MEDENICA

Godinu su obilježila i hapšenja poznatih pravosudnih funkcionera, afere iz oblasti organizovanog kriminala, kao i kontroverzne sudske odluke. Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica uhapšena je na aerodromu u Golubovcima.

Privedena je zbog sumnje da je počinila dva krivična djela, i to stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Kasnije joj se, 25. maja, iza rešetaka pridružio i sin Miloš, a ona je krajem 2022. puštena uslovno na slobodu.

Specijalni tužilac Saša Čađenović uhapšen je zbog sumnje za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja. Rade Milošević, raniji direktor Uprave prihoda i carina, uhapšen je zbog sumnje da je formirao kriminalnu organizaciju koja je švercovala cigarete.

SLOVENIJA DOBILA PRVU PREDSJEDNICU

Nataša Pirc Musar, nezavisna kandidatkinja, koja je bila i pravna savjetnica porodice Melanije Tramp, postala je prva predsjednica Slovenije. Ona je u drugom krugu izbora pobijedila Anžea Logara.

PROTESTI U MAKEDONIJI

Sijevale su varnice između Sjeverne Makedonije i Bugarske, a u Skoplju je održan protest desetine hiljada građana zbog protivljenja francuskom prijedlogu za rješavanje spora sa Bugarskom, koja blokira pregovore zemlje o članstvu sa EU.

Naime, Bugarska, članica EU, insistira da Sjeverna Makedonija formalno prizna da njen jezik ima bugarske korijene, da u svom ustavu prizna bugarsku manjinu i ukine govor mržnje protiv Bugarske.

KANONSKO JEDINSTVO SPC I MPC

Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve (SPC) odobrio je kanonsko jedinstvo sa Makedonskom pravoslavnom crkvom (MPC), odnosno Ohridskom arhiepiskopijom.

Sabor SPC prihvatio je opštepriznati kanonski status, a to je status najšire moguće autonomije, odnosno pune unutrašnje samostalnosti, dodijeljen još 1959. godine. 24. maja poglavar Srpske pravoslavne crkve Porfirije je na zajedničkoj liturgiji SPC i Makedonske pravoslavne crkve  Ohridske arhiepiskopije u Skoplju priznao autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve.

Ovom liturgijom u Skoplju potvrđeno je prevazilaženje 55godišnjeg raskola između SPC i MPC  Ohridske arhiepiskopije. Patrijarh Porfirije je 5. juna uručio arhiepiskopu makedonskoohridskom Stefanu tomos o priznanju autokefalnosti MPC.

„OTVORENI BALKAN“

Lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije u Ohridu su na samitu „Otvoreni Balkan“, čiji je domaćin bila Sjeverna Makedonija, potpisali nekoliko važnih sporazuma koji su otvorili put prema većoj ekonomskoj integraciji regiona.

Lideri su, između ostalog, potpisali i Sporazum o međusobnom priznanju visokoškolskih diploma između ove tri zemlje, a Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, nekoliko puta u svojoj karijeri kroz Berlinski proces bezuspješno je pokušavala da dovede do potpisivanja ovakvog sporazuma između zemalja zapadnog Balkana.

Sastanku u Ohridu su, pored domaćina Dmitra Kovačevskog, premijera Sjeverne Makedonije, Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije i Edija Rame, premijera Albanije, kao posmatrači prisustvovali Dritan Abazović, tadašnji premijer Crne Gore, Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, ali i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, Nikolas Hil, ambasador SAD u Beogradu i Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, koji se samitu pridružio virtuelno iz Sarajeva.

Eskobar je rekao da „Otvoreni Balkan“ treba da ostane striktno ekonomska inicijativa, bez političkih primjesa, a naglasio je da „Otvoreni Balkan“ treba da se harmonizuje s Berlinskim procesom, koji vodi njemački kancelar Olaf Šolc.

 

(Nezavisne)

CATEGORIES
Share This