U Muzeju Stare Hercegovine u Foči otvorena je izložba slika Leksa Tomaševića, prvog akademskog slikara iz Foče i jednog od rijetkih u BiH u vremenu prije prvog i između dva svjetska rata.

Izložbu, koja se sastoji od 13 ulja na platnu i slika rađenih ugljenom i olovkom, među kojima je najviše portreta, te po jedna mrtva priroda, pejzaž i ikona, postavila je Umjetnička galerija BiH u kojoj počivaju njegova rijetka sačuvana djela.

Tomašević je rođen 1881. godine u Foči, gdje je završio osnovnu školu, a nakon što je slikarskim talentom skrenuo pažnju, dobio je stipendiju za školovanje u Kijevu, u tadašnjoj carskoj Rusiji.

U čuvenoj Kijevsko-pečerskoj lavri završio je gimnaziju, prema nekima ikonopisno-slikarsku školu, a slikarske studije je zavšrio na Kijevskom hudožestvenom učilištu.

Kao profesor slikanja i crtanja radio je u Kijevu, Pančevu, Beloj Crkvi i Beogradu, gdje je umro 1932. godine od posljedica tuberkoloze koju je zadobio još u zarobljeništvu u logoru u Aradu u kome je proveo čitav Prvi svjetski rat.
Među djelima koja su prvi put izložena u Foči, najpoznatiji i najvredniji su portret njegovog oca i autoportret, kao i slika “Golgota”, ali i portreti starca i djevojke, koji potvrđuju izreku da su oči ogledalo duše i koji, osim prikazivanja spoljašnosti, dočaravaju misli i osjećanja portretisanog lika.

Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović napomenuo je na sinoćnjem otvaranju izložbe da je najveći dio Tomaševićevih djela uništen ili ostao u Kijevu, a većina sačuvanih djela nalaze se u ovoj ustanovi.

„Možda jedna ili dvije slike se nalaze u starim fočanskim porodicama, a dio njegovog ikonostasa crkve iz Čajniča danas se nalazi u crkvi u Čelebićima kod Foče. Značajna je činjenica da je u to doba neko iz Foče bio zapažen slikar, a nažalost ni mi Fočaci nismo dugo znali za njega, tako da sam vrlo srećan što smo izložbu donijeli u njegov grad“, rekao je Krsmanović.

Časopis Bosanska vila 1906. godine piše o Tomaševiću kao o jedinstvenom akademskom ikonopiscu u BiH, preporučujući ga Srbima sa obje strane Drine za izradu umjetničkih ikona, kojima bi se oprostili sa „švapskim“ ikonama na kojima su likovi pojedinih svetitelja sa obrijanom bradom.
„Slike, studije i ikone, ipod kičice ovog napeg mladog darovitog umjetnika odlikuju se živošću- impresionizmom, a ikone potpuno pravoslavnim stilom“, piše Bosanska vila početkom prošlog vijeka.

Izložba je organizovana u okviru Majskih svečanosti.

ISTOK