U BiH trenutno živi oko 3.240.000 stanovnika, što je za oko 1.130.000 manje u odnosu na popis iz 1991. prvenstveno zbog masovnog iseljavanja u inostranstvo, tvrdi rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu i ugledni demograf Stevo Pašalić.

U razgovoru za Vijesti.ba, Pašalić je iznio nekoliko ekskluzivnih podataka do kojih je došao vlastitim istraživanjem.

Kako navodi, u periodu od pretposljednjeg popisa provedenog u martu 1991. (BiH je tada imala 4.377.033 stanovnika, op.a.), pa zaključno sa 31. decembrom 2017., u BiH je rođeno oko 903.000 osoba. Ako se u obzir uzmu svi umrli u tom 26-godišnjem periodu, uključujući dakle i osobe umrle prirodnim putem, ali i poginule i nestale tokom ratnog perioda, BiH je ipak zabilježila porast za 9.200 osoba.

– Međutim, prema današnjoj procjeni, mi imamo za oko 1.130.000 stanovnika manje, a njih smo izgubili prvenstveno zbog emigracija – ističe profesor Pašalić.

Tvrdi da u BiH trenutno živi oko 3.240.000 stanovnika, iako je posljednjim popisom iz 2013. utvrđeno da imamo 3.531.159 stanovnika.

– Ali, naglašavam, ovo su moja istraživanja, koja do sada nisu osporena, ali to nisu oficijelni podaci koje prezentuju statističke institucije – dodaje Pašalić.

Osvrnuo se i na crna predviđanja Ujedinjenih nacija, prema kojima će naša zemlja do 2100. godine zabilježiti ogroman pad stanovništva. UN-ove projekcije predviđaju da bi se stanovništvo u BiH moglo prepoloviti, odnosno spasti na 48,9 posto u odnosu na sadašnji broj.

Prema riječima našeg sagovornika, to nisu pouzdane projekcije, jer se zasnivaju na pretpostavkama trenutnih indikatora – natalitet, mortalitet, migracije, ali i ne uključuju i neke druge faktore poput mogućih ratova, epidemija itd.

– Zaista je teško reći da će biti tačna ta predviđanja koja se odnose na narednih skoro 100 godina – poručuje Pašalić.

Problematičnim je ocijenio činjenicu da je u zemljama cijelog zapadnog Balkana, pa čak i (jugo)istočne Evrope prisutna demografska recesija i depopulacija, bilo da se radi o prirodnom (rađanje i umiranje) ili mehaničkom kretanju stanovništva (migracije).

– Za BiH i zapadni Balkan karakteristično je da najviše stanovništva gubimo emigracijama, odnosno njihovim odlaskom. No, posljednju deceniju mi bilježimo i prirodnu depopulaciju, tj. više stanovništva umire nego se rađa, dok se migracije ionako nastavljaju istim ili intenzivnijim tempom – govori Pašalić.

Naglašava kako su migracije u 21. vijeku u svijetu postale vrlo intenzivne, te nisu samo naši prostori tome podložni.

– Kod nas sva istraživanja govore da su dominantan motiv odlaska stanovništva ekonomski razlozi, što je donekle i razumljivo, s obzirom na visok nivo nezaposlenosti i niži standard, ali i otvaranje granica zemalja koje vape za novom radnom snagom – ističe Pašalić.

U mnogo manjem obimu, navodi, razlog odseljavanja Bosanaca i Hercegovaca je iz političkih, obrazovnih i drugih razloga.

– Da stanovništvo iz BiH odlazi, to je tačno. Ali najgore je što praktično odlaze cijele porodice i što su to mnogo veći gubici, jer oni sa sobom nose i buduća rađanja. Da smo u demografskoj recesiji, i to je tačno. Ali, generalno, cijela istočna Evropa je u velikoj demografskoj recesiji i to je jedini depopulacioni prostor u cijelom svijetu – zaključuje Pašalić u razgovoru za Vijesti.ba.

( Vijesti.ba )